BROJ SAMOUBOJSTAVA U PADU
Muškarci skloniji suicidu, najčešći način je vješanje
Sve je manje registriranih samoubojstava oružjem i eksplozivom
Samoubojstvo su u Hrvatskoj 2022. godine počinile 552 osobe. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, život su si te godine oduzela 422 muškarca i 130 žena. Kako navodi HZJZ, samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj, s udjelom od oko 30 posto. Posljednjih nekoliko godina samoubojstva su na drugom mjestu, iza padova, s udjelom od 21 posto 2022. godine. Broj samoubojstava, kao i stopa suicida na 100.000 stanovnika, oscilirao je do 1999. godine, a od tada postoji trend pada broja suicida. Godine 1985. počinjeno je 1050 samoubojstava. Najviše samoubojstava zabilježeno je 1987. godine - 1153, i 1992. godine - 1156. Najmanji broj samoubojstava bio je 1995. godine - 930, te u razdoblju od 2000. do 2022.
Najčešći način počinjenja samoubojstava za oba spola je vješanje - 53,4 posto, a u ostalim načinima počinjenja postoje razlike prema spolu. Svi podatci odnose se na 2022. godinu. Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su u muškaraca (68 od ukupno 70 slučaja), a u žena su samootrovanje i utapanje znatno zastupljeniji. U ratnim i poratnim godinama registriran je porast broja samoubojstava vatrenim oružjem i eksplozivom, posebice u muškaraca. Godine 1985. udio tog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 7,2 posto, a 1992. i 1995. bio je oko 26 posto. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava oružjem i eksplozivom, te je 2022. godine njihov udio iznosio 12,7 posto.
Kada je riječ o dobi u kojoj se osobe odlučuju na očajnički čin oduzimanja vlastitog života, u mlađih od 65 godina do 1997. godine vidljive su oscilacije, a od 1998. bilježi se kontinuirani pad stope samoubojstava. Za dobnu skupinu od 65 i više godina stopa ima sličan trend kretanja uz veće oscilacije. Analize prema spolu, također, pokazuju trend opadanja broja i stope samoubojstava, uz veće ili manje oscilacije vezane uz spol. Također, znatne su razlike u broju i stopi samoubojstava prema spolu, s prosječnim udjelom muškaraca većim od 70 posto u ukupnom broju samoubojstava i višom stopom za muški nego za ženski spol.
U dobi do 14 godina stopa smrtnosti od samoubojstava ne prelazi jedan slučaj na 100.000. U Hrvatskoj je prije, kao i u nekim drugim zemljama, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina u pojedinim godinama bio zabilježen porast broja suicida. Najviša stopa u toj dobi registrirana je 1999. (12,9), od 2000. godine bilježi se pad stope (8,4), a 2022. stopa je bila 7,4 na 100.000 stanovnika. Stope smrtnosti od samoubojstava za oba spola znatno rastu s dobi.