Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorava na zastoj investicija u postrojenja za proizvodnju zelene energije, te predlaže osnivanje radne skupine i poseban zakon koji bi ubrzao investicije, kao i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.

Ti prijedlozi dio su novoga "Position papera" komorskog udruženja. Predstavljen je u srijedu, točno godinu dana nakon prethodnoga, koji je otkrio najveće probleme investitora u postrojenja u zelenu energiju. Verzija koja je predstavljena u srijedu na konferenciji za novinare otkriva uska grla, odnosno prepreke koje koče dinamičniji i brži proces razvoja projekata obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Istaknuto je, naime, kako Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Ipak, navedeno je kako je posljednjih godinu dana, zahvaljujući, između ostalog, i zauzimanju HGK-a, donesena Uredba za energetsko odobrenje kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do deset megavata (MW), a riješeni su i gotovo svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su već krenuli u razvoj i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa. No mnogo toga nije riješeno. "Zbog kašnjenja podzakonskih akata i sporih administrativnih procedura općenito udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u NPOO-u, točnije, cilj od 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac.

Stoga iz HGK-a i Udruženja pozivaju na konkretne mjere u što kraćem roku. Ključnim potezima pritom smatraju osnivanje međuresorne radne skupine i lex specialis (posebnog zakona), jer bi takav zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se počne usklađivati sve postojeće i donositi nove propise. Predlažu i donošenje zakona o geotermalnoj energiji.

U dopunjenom "Position paperu" stoji kako je nepremostiva prepreka razvoju OIE projekata trenutno nepoznati iznos jedinične cijene priključenja na elektroenergetsku mrežu, čime je cijeli postupak priključenja na prijenosnu mrežu praktično obustavljen. Investitori koji su ishodili energetsko odobrenje prema prijelaznim odredbama zbog nepoznate cijene priključenja na mrežu ne mogu sklopiti ugovor o priključenju i nastaviti s daljnjim procedurama, a cijelo im vrijeme teče rok od pet godina za završetak projekta. Ujedno je blokiran i razvoj novih projekata jer je trošak priključenja osnovni parametar pri ocjenjivanju isplativosti ulaganja. Najveće kašnjenje je, dakle, kod naknade za priključenje. Paradoksalno je i da je zaštita okoliša pojedinačno najduža procedura u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte OIE, uzimajući u obzir činjenicu da obnovljivi izvori energije ublažavaju prijetnje okolišu. Ti postupci traju četiri do šest puta duže nego što je to zakonski propisano, upozorava u ažuriranom dokumentu HGK. H n