Vlada je donijela nove uredbe o koeficijentima za izračun plaća zaposlenih u državnoj i javnim službama. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je logika reforme bila da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom stručnom spremom.

"Nastojali smo doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu", rekao je premijer predstavivši na sjednici Vlade pojedine primjere povećanja plaća.

Ovom smo reformom, rekao je premijer, nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama. U državnoj službi je 54.587 službenika i namještenika, a na temelju usvojenih uredbi broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, s 908 na 555 za službenike i namještenike i sa 667 na 343 kad je riječ o policijskim službenicima. Državni službenik ili namještenik sa srednjom stručnom spremom, koji je u ožujku prošle godine imao najmanju netoplaću od 553 eura, za ožujak ove godine dobit će plaću od 795 eura neto, odnosno prosječna plaća za srednju stručnu spremu povećava se sa 791 na 1161 euro neto (47 posto). Za višu stručnu spremu najmanja netoplaća od 650 eura raste na 1056 eura, odnosno prosječna plaća za VŠS raste sa 975 na 1439 eura. Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1226, odnosno prosječna s 1574 na 2016 eura neto. "Dakle, netko završi fakultet, prvi put se zapošljava i taj kad dođe na radno mjesto u okviru državne službe, imat će najmanje plaću 1226 eura", plastično je objasnio premijer.

Logika reforme bila je, dodao je, da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom spremom. Cilj je ove reforme, politički, da rad u državnoj službi učinimo privlačnim za mlade, privučemo talente, da ljudi koji žele raditi u državnoj službi za to imaju i odgovarajuću financijsku kompenzaciju, naglasio je Plenković.

Premijer je istaknuo i da će na temelju ovih uredbi doći i do najvećeg povećanja plaća u Hrvatskoj vojsci, a naglasio je i da je obuhvat reforme najveći u javnoj službi, gdje je čak 186.000 zaposlenika. Nastojanjem za ujednačavanjem različitih radnih mjesta broj naziva radnih mjesta u javnoj službi smanjen je s 965 na 487 za poslove koji su isti ili slične složenosti.

Govoreći o učiteljima, premijer je podsjetio da je 2022. godine koeficijent iznosio 1,599, a u prošloj godini bio je 1,737 (za tzv. hibridne koeficijente zbog različitih dodataka i prava), ali je u dokumentima pisalo 1,406. "Ono što je pisalo do sada 1,406, s ovom reformom i uredbom postaje 2,01. To znači 490 eura bruto viša plaća za učitelje", rekao je. Kad je riječ o učitelju mentoru, koeficijent ide na 2,17, odnosno povećanje iznosi 474 eura bruto (s 1581 eura 2022. na 2055 eura bruto u ovoj godini). Višim asistentima koeficijent raste s 1,6 na 2,5, odnosno u brutoiznosu plaća će im rasti 574 eura (s 1821 u 2022. na 2368 eura u 2024.). Redovitim profesorima plaća će u brutoiznosu rasti s 2761 eura u 2022. na 3599 eura u ovoj godini.



Zdravstvenom radniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa srednjom stručnom spremom koeficijent će ubuduće iznositi 1,55 i plaća će mu rasti s 1122 eura u 2022. (1366 eura u 2023.) na 1468 eura bruto u ožujku ove godine. Doktor medicine (doktor dentalne medicine I.) imat će koeficijent 2,920 odnosno povećanje plaće iznosit će im 355 eura bruto u odnosu prema 2022. godini (s 2411 eura u 2022. i 2582 u prošloj godini na 2766 eura bruto u ovoj godini). Doktorima medicine specijalistima koeficijent će iznositi 3,82, a brutoplaća iznosit će im 3618 eura bruto (u 2022. ona je bila 3033 eura, u 2023. iznosila je 3249 eura).

Premijer je nakon sjednice novinarima rekao kako je Vlada napravila povijesnu reformu sustava plaća, tešku 1,63 milijarde eura. "Cilj je ove reforme pridonijeti ekonomskom i socijalnom standardu zaposlenika, njih je 244.000", kazao je Plenković. Dodao je da je riječ o projektu i reformi koja se radila više godina, na tome su radili svi resori. Cijeli paket vrijedan je 1,63 milijarde eura jer se, kaže, mora zbrojiti i predujam, odnosno privremeni dodatak iz lipnja prošle godine, 300 milijuna eura za pet posto rasta osnovice, 17 milijuna eura za božićnicu i 25 milijuna za uskrsnicu. Plenković je naglasio da se radi o najvećem povećanju plaća jednom odlukom bilo koje vlade u posljednjih 35 godina i "zbog toga mi ni u jednom trenutku nismo ni vidjeli da postoji bilo kakav zdravi, sadržajni, stvarni argument ili razlog ni za nezadovoljstvo ni za prosvjede, a kamoli za štrajkove".

{embed_infobox_gray}230937{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}230938{/embed_infobox_gray}