Građanima koji su prošle godine kupili narodne obveznice 8. ožujka stiže prva isplata kamata, a nedavno je ministar financija Marko Primorac najavio kako će u sljedeća tri mjeseca biti ponuđen novi upis. Cilj je, kao i prošle godine, ostao isti - povećati participaciju građana na financijskom tržištu i pozitivno utjecati na inflatorna kretanja.

Uz prelazak na euro, upravo je izdavanje državnih obveznica, a potom i trezorskih zapisa obilježilo financijsku prošlu godinu. Hrvatski su građani upisali "trezoraca" u vrijednosti milijardu eura, a proljetos za državne obveznice uplatili su 1,3 milijarde eura. Potvrdilo je to raniju spoznaju kako građani raspolažu izvjesnim količinama novca koji su čuvali ili u kućama ili na računima banaka. No bilo je to za njih, u smislu koristi, posve neplodno razdoblje. Mnogi su se opekli desetljeće prije ulaganjem u dionice koje je u Hrvatskoj doživjelo slom, a nikada nije u pravoj mjeri zaživjelo ulaganje u investicijske fondove. Onaj tko je imao viška novca najradije ga je uložio u nekretninu. No u velikom dijelu struktura onih koji samo čuvaju novac su građani starije dobi koji više nemaju afiniteta za financijske "akrobacije". Stoga je potez kako ipak "izmamiti novac" i od njih odigrala - država. Proljetos je pozvala na kupnju državnih obveznica uz kamatu po dospijeću (od dvije godine) 3,25 posto. Potom je s trezorcima bilo još jednostavnije, nije bilo posrednika, rok dospijeća je još kraći - godinu dana. Za uplaćeni iznos od 963,95 eura bit će im isplaćeno tisuću eura, ekvivalentno je to godišnjoj stopi prinosa od 3,75 posto. I još k tome ulaganja u trezorske zapise neće se oporezivati porezom na dohodak.

Građani su dobro reagirali na ovu ponudu, prema planu Ministarstva financija preko kojeg su trezorci plasirani, bilo je u planu prikupiti bar 440 milijuna eura. Odaziv je bio tako dobar da su gotovo ispraznili račune u bankama. Iznenadili su se tako i bankari, koji priznaju kako je ministar financija ovime odigrao dobar potez. "Banke i Hrvatska udruga banaka uvijek podržavaju sve kvalitetne inicijative Vlade, pa tako i ovu, ponajprije zato što smatramo da se na taj način građane aktivno uključuje na financijska tržišta, čime se samo tržište ojačava, a istovremeno se i pridonosi povećanju razine financijske pismenosti. Upisano je gotovo milijardu eura trezorskih zapisa, odnosno više nego dvostruko veći iznos u odnosu prema ciljevima koje je Vlada postavila, što je iznad svih očekivanja. Ukupno su prošle građani uložili oko 2,3 milijarde eura u narodne obveznice i trezorske zapise. Većina uloženih sredstava građana alocirana je iz depozita banaka iako moram napomenuti da je hrvatski bankarski sektor jedan od najlikvidnijih u Europskoj uniji, tako da taj iznos nije značajan u kontekstu likvidnosti, koja je i dalje visoka. Izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa već su imala utjecaj na tržišne kamatne stope, odnosno kamatne stope na oročene depozite, koje su kontinuirano rasle. Banke će nastaviti pomno pratiti situaciju na tržištu te u slučaju potrebe svakako adekvatno reagirati", tvrdi Tamara Perko, direktorica HUB-a.

Od banaka se očekuju daljnja podizanje kamata na štednju. Prvi je to učinio HPB s proizvodom "Super štednja" s prihodom do tri posto u tri mjeseca. Od listopada do kraja godine ta je banka prikupila milijardu eura štednih depozita građana.

Da je dizanje bankarskih kamata na štednju nužno, pokazuju učinci - za iznos od 10 tisuća eura koje netko drži u banci banke su na kraju godine na račun upisale najviše pedesetak eura. Država je kroz "trezorce" ponudila 375 eura. Analitičari su upozorili kako je od ovoga koristi imala i država jer se zadužila uz manji trošak. Dan je i doprinos razvoju tržišta kapitala, ali i povećanju financijske pismenosti građana. U narodnu obveznicu uložilo je 45 tisuća građana, a u "trezorac" oko 35 tisuća. No ni nakon toga banke nisu na koljenima, u "HUB Analizi" navodi se kako je domaći bankarski sektor najproduktivniji sektor u gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenom. Iako banke izravno stvaraju oko tri posto BDP-a, udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva od gotovo deset posto i novim investicijama (4 - 15 % ovisno o vrsti) upozoravaju na važnost banaka koja je veća od izravnog udjela u BDP-u. "Prema pokazateljima stabilnosti sustava, kao što su omjer ukupnog kapitala, omjer financijske poluge, omjer likvidnosne pokrivenosti, udjel neprihodujućih kredita i omjer pokrića takvih kredita, hrvatskih bankarski sustav nalazi se među tri do pet najstabilnijih, najlikvidnijih i kapitalno najjačih bankarskih sustava u EU-u i Europskom ekonomskom području", navodi se u analizi HUB-a.

{embed_infobox_gray}231973{/embed_infobox_gray}