Požar u kojem su 4. listopada u tvornici za preradu plastike Drava International izgorjele nepregledne količine plastike i u kojem je nastradao vatrogasac ostat će u Slavoniji zapamćen kao "majka svih požara". Prema svjedocima, požar je krenuo iz središta vanjskog skladišta u kojemu su bile smještene komprimirane i nekomprimirane bale plastike te industrijske vreće napunjene drobljenom plastikom. U vezi s uskladištenim balama, gasitelji su nam ispričali da su velikih problema imali s uskim protupožarnim i manipulacijskim putovima na koje su padale zapaljene plastične gomile. Ta zapaljena plastična masa prebacivala je paklenu temperaturu, pa je požar dobio neviđenu dinamiku.

Kako se može vidjeti na snimkama i fotografijama, u razbuktaloj je fazi požar stvarao različite fenomene i kreacije uključujući požarne oluje, pijavice, zapaljive bombe, vrtloge, lavu i gejzire rastaljene plastike. Znači, požar se, osim radijacijom, konvekcijom i kondukcijom topline, širio i mehanički, a vatrogasci su ga obuzdavali dok je bilo dovoljno tlaka u tvorničkoj hidrantskoj mreži. Voda je zatim dopremana iz vanjske hidrantske mreže i drugih izvora, a potrošena je gotova sva količina pjene, praha i ostalih sredstva za gašenje plastike. Prema propisima uskladištiti se smjelo 20 tisuća tona plastike. Stoga smo iz raspoloživih podataka, koji uključuju fotografije, geosnimke, svjedoke.., pokušali smo izračunati koliko je stvarno moglo izgorjeti plastike na opožarenom dijelu koji se prostirao oko sjeverozapadnog i sjevernog kraka velike hale pogona Drava International. U prvom računu, uz pretpostavku da je opožareno područje bilo oko 4,5 hektara i da na cjelokupnom području nije bilo " slobodnog prostora" nego da su plastične bale bile posložene jedne uz druge, bez prolaza i putova, odnosno da je sve bilo jedan komad plastike, uz gustoću polietilena od 0,935 g/cm³, dobili smo rezultat prema kojem bi u požaru Drave izgorjelo čak 126 tisuća tona plastike. Prema drugom, realnijem, izračunu, u koji smo uključili pretpostavku da cijeli volumen nije bio ispunjen poluretanom, odnosno da bale nisu bile savršeno komprimirane, a uzimajući u obzir da je jedna bala imala masu oko 400 kg i volumen od 0,75 do 1 metra kubnih, ugrubo smo procijenili da je izgorjelo pola mase prvog izračuna, odnosno 63 tisuće tona plastike. Važno je napomenuti da u oba izračuna nismo mogli u obzir uzeti podatke s terena poput onih da je skladišni teret bio velikim dijelom i rasut, da je bilo prolaza kroz skladišteni materijal te da je visina materijala bila vrlo raznolika. Te činjenice mogu samo dodatno smanjiti procjenu mase, ali je nažalost teško procijeniti za koliko jer je situacija na terenu, odnosno skladištenje, prema svjedocima, bilo poprilično neujednačeno i "neuredno", odnosno nabacano. D.Majetić n