U srijedu, 30. kolovoza, obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba, a odlukom Hrvatskog sabora, od 2019. godine taj dan obilježava se i kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.

Ovogodišnje središnje obilježavanje, već treći put, održalo se u Varaždinu. Svečanosti su, uz izaslanika premijera, potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, nazočili i izaslanica predsjednika RH, hrvatska časnica i prva generalica OSRH-a Gordana Garašić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, varaždinski župan Anđelko Stričak, te članovi udruga koje okupljaju obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila s područja cijele RH, predstavnici institucija RH, lokalne uprave i samouprave, braniteljskih udruga i drugih organizacija. Potporu i pokroviteljstvo svečanom obilježavanju daju Ministarstvo hrvatskih branitelja, Varaždinska županija, Grad Varaždin i Hrvatski Crveni križ. Organizira ga Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Udrugom obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije. Svetu misu u varaždinskoj katedrali predvodio je biskup Bože Radoš.

Naporima nadležnih tijela RH riješena je sudbina većine evidentiranih nestalih osoba u Domovinskom ratu, no još je nepoznata sudbina njih 1411 te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 395 smrtno stradale osobe. Ključna prepreka učinkovitijem rješavanju sudbine nestalih osoba izostanak je suradnje Republike Srbije. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, od ukupno 1806 neriješenih slučajeva, većinu čine hrvatski branitelji i civili nestali i ubijeni 1991./1992. godine u oružanoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Najviše je neriješenih slučajeva u Vukovarsko-srijemskoj županiji (503), od čega 375 u Vukovaru.

Premijer Andrej Plenković na društvenoj je mreži naglasio da je pronalazak nestalih hrvatskih branitelja i civila politička i civilizacijska dužnost.

Documenta u svom priopćenju traži intenziviranje suradnje Povjerenstva Vlade RH za osobe nestale u Domovinskom ratu s komisijama za zatočene i nestale Srbije, BiH, Kosova i Crne Gore te efikasniju razmjenu podataka o mjestima ukopa žrtava. Ističu kako je to pitanje jedno od ključnih neriješenih pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije. Hina{embed_infobox_gray}235600{/embed_infobox_gray}