Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske najviša izmjerena temperatura u Hrvatskoj zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8°C. Izmjerena je prema standardima Svjetske meteorološke organizacije - u hladu meteorološke kućice, na visini od nekoliko metara - što govori da je "na asfaltu" dodatno pržilo.

Dvadeset šest godina poslije Starigrad Pakelnica dosegnuo je samo 0,1 Celzijev stupanj nižu temperaturu. Trećeplasirani je Karlovac s 42,4 stupnja, a potom slijede Knin i Split Kaštela s 42,3 i 42,2 Celzijeva stupnja. Na šestom mjestu naselja s najviše izmjerenim temperaturama u Hrvatskoj je selo Račinovci, na istoku županjske Posavine, na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije koje je 24. srpnja 2007. godine "gorjelo" na 42 stupnja. Potom slijede Nova Gradiška, Cres, Ston, Gorinci, Abrami, Benkovac, Botinec, Drniš i Ilok u kojemu je 24. srpnja 2017. izmjeren 41 Celzijev stupanj. Slijede ga Letaj-brana, Vrgorac, Brana Ričice, Goveđari, a na 20. mjestu je Gradište, gdje mjerna postaja radi od 1981. godine. Ondje se 6. kolovoza 2012. godine živa u termometru popela na čak 40,8 stupnjeva. Istog su dana temperaturne rekorde zabilježili i Đakovo (40,6 °C), Vinkovci (39,9 °C) i Vukovar (39,8 °C). Županja se najviše ugrijala 24. srpnja 2007. godine, kada je živa "skočila" na 40,5 °C, a toga je dana i na mjernoj postaji Osijek-Zračna luka zabilježeno 40,6 °C. Temperature iznad 40 stupnjeva Celzijevih izmjerene su i u Lipiku, Zaboku, Imotskom. Gotovo svi apsolutni maksimumi u Hrvatskoj izmjereni su u srpnju i kolovozu, a iznimka je Virovitica, gdje je najviša temperatura od 39,5 °C izmjerena 27. lipnja 1965. godine. Većina navedenih postaja počela je raditi od sredine prošlog stoljeća. Na onima starijima koje se mjerenjem temperature bave od 19. stoljeća ističe se postaja Crikvenica. Apsolutni maksimum od 39 °C ondje je izmjeren 17. srpnja 1928.

Općinski načelnik Gradišta Srećko Papac podsjeća da se Gradište, odnosno županjski kraj, često ističe po temperaturnim rekordima, što potvrđuju i statistički pokazatelji. Napominje da se nekada isticao i po ekstremnim hladnoćama, a sve to, smatra, ovisi o tlakovima tijekom godine, smjerovima vjetra i drugim čimbenicima koji utječu na temperaturu zraka. “Očito da ova naša slavonska dolina ima neke specifične meteorološke uvjete, a doline su uvijek ili jako hladne ili jako vruće. Županjski kraj je možda jedan od najnižih dijelova Hrvatske po nadmorskoj visini, i sve to utječe na temperature”, kazao je. M.Lešić Omerović n