Socijalna pravda znači da svatko od rođenja ima jednake šanse za život u dostojanstvu, bez siromaštva i diskriminacije, uz puno poštovanje ljudskih prava, a u Hrvatskoj na tom putu stoji više značajnih prepreka. Istaknula je to u povodu Svjetskog dana socijalne pravde (20. siječnja) pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navodeći pet koraka koje žurno treba učiniti u području socijalne skrbi.

Stopa rizika od siromaštva u 2021. porasla je na 19,2 posto, što je gotovo 750 tisuća građana. Rizik od siromaštva znači da su za životne potrebe mjesečno imali manje od 403 eura ako je riječ o samcu, odnosno 847 eura ako je riječ o obitelji s dvoje djece. Ključna naknada iz sustava socijalne skrbi je zajamčena minimalna naknada, a njezin iznos ovisi o životnim okolnostima - recimo, samci primaju 132 ili 172 eura, a obitelji s dvoje radno sposobnih roditelja i dvoje djece ukupno 371 euro mjesečno. No, kako ističe pučka pravobraniteljica, broj korisnika naknade je u padu, a, prema posljednjim informacijama, prima ju samo 30 tisuća korisnika. "Zato bi Ministarstvo socijalne politike trebalo napraviti analizu pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade, među ostalim i kako bi se moglo ciljano usmjeriti ovu naknadu prema građanima kojima je najpotrebnija", ističe pravobraniteljica, podsjetivši kako rekordna inflacija najteže pogađa upravo one koji imaju najmanje.

"Zahvaljujući novom Zakonu o socijalnoj skrbi, zajamčena minimalna naknade prošle je godine porasla i svi su korisnici trebali ponovno predati zahtjeve. No zakon nije propisao od kojeg datuma će im se priznati pravo na tu naknadu, pa su korisnici dovedeni u nejednak položaj - neki su već u ožujku počeli primati viši iznos, a neki su do kraja godine nastavili dobivati niži iznos", ističe pravobraniteljica koja je u više navrata Ministarstvu davala preporuku da se uvećani iznos građanima treba računati od veljače 2022., odnosno dana kad je na snagu stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi. No preporuka nije provedena. Novim zakonom uvedena je i zabilježba tražbine već na prvu nekretninu korisnika, dok se prije to činilo samo kada je netko imao više od jedne nekretnine. Pri tome, zbog manjka informacija, građani nisu sigurni što zabilježba zapravo podrazumijeva i boje se "uknjižbe na svoju kuću ili stan u kojemu žive". "Prema našim informacijama, najmanje 530 građana je zbog tog straha odustalo od primanja ove naknade, iako nemaju sredstva za osnovne potrebe", navodi pravobraniteljca te dodaje kako je potrebno da Ministarstvo socijalne politike izmijeni Zakon o socijalnoj skrbi tako da se zabilježba tražbine vrši samo ako korisnik ima dodatnu nekretninu. Upozorava i da područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad ne postupaju ujednačeno - ne koriste iste obrasce za podnošenje zahtjeva za naknadu i ne traže iste dokumente.

{embed_infobox_gray}240727{/embed_infobox_gray}