Prijedloge za upis u zemljišne knjige od petka hrvatski građani više ne mogu davati sami već za to moraju angažirati javne bilježnike ili odvjetnike koji će to za njih obaviti elektroničkim putem. Rezultat je to izmjena zakona o zemljišnim knjigama koji je stupio na snagu u studenome prošle godine, no njegova je primjena odgođena do 10. veljače.

To znači da svi oni koji žele upisati vlasništvo neke nekretnine, hipoteku ili njezino brisovno očitovanje moraju to učiniti preko javnih bilježnika ili odvjetnika.

To je za Glas Slavonije potvrdio i Hrvatin Šustić, osječki javni bilježnik i predsjednik Zajedničkog javnobilježničkog zbora Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije sa sjedištem u Osijeku, napominjući kako se zbog pravne sigurnosti i nužnosti vođenja točne evidencije u vlasništvu te sređenosti zemljišnih knjiga nije moglo dopustiti strankama na volju da nose ili ne nose, odnosno kada će oni ugovor odnijeti na provedbu u gruntovnicu.

"To mi već radimo četiri ili pet godina, jedino što su stranke do sada mogle izabrati hoće li one to same odraditi ili preko javnih bilježnika ili odvjetnika", podsjeća Šustić dodajući da se često događalo da su se ugovori spremali u ladice i da se nikada nisu proveli u zemljišnim knjigama. Prema njegovim riječima, više nema obrazaca za kupoprodajne ugovore koje su ljudi mogli kupovati u Narodnim novinama. "To je stvar prošlosti. Mi smo do sada bili jedina zemlja u Europskoj uniji koja je dopuštala korištenje takvih obrazaca. Tko želi neki ugovor, morat će ga ili sam napisati ili će to za njega odraditi javni bilježnik ili odvjetnik. Novost je da će stranka pod odgovornošću morati navesti tko je sastavljao taj ugovor jer ako u njemu budu neke nepravilnosti, dvosmisleni članci, opaske ili neprovedivi navodi, odgovornost snosi nitko drugi nego stranka", pojašnjava.

Smatra da će to strankama ubrzati cijeli postupak jer kada ovjere ugovor kod javnog bilježnika ili odvjetnika, više nema odlazaka u gruntovnicu i poreznu upravu već to za njih po službenoj dužnosti odrađuju bilježnici ili odvjetnici. Također drži da će i cjenovno to biti povoljnije za stranke jer se do sada za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu plaćalo 250 kuna (33,2 eura) a sada će iznositi 125 kuna (16,6 eura), plus 100 kuna (13,32 eura) javnobilježničke pristojbe. Tako će sada taj postupak koštati 225 kuna (29,86 eura) odnosno bit će 25 kuna (3,32 eura) jeftiniji.

Naš sugovornik kaže da će za njih biti više posla, ali će se cijeli postupak ubrzati i pojednostaviti te pomoći u uređenju zemljišnih knjiga.

Bit će, međutim, i sudskih pristojbi koje uz angažman bilježnika ili odvjetnika postaju skuplje. Primjerice, za upis, za predbilježbu, za brisanje uknjižbe, za brisanje predbilježbe, za upis rješenja o ovrsi, koje koštaju 50 kuna (6,64 eura) i što je bio jedini trošak kada su građani sami obavljali taj posao u zemljišnim knjigama. Sada je ta sudska pristojba 3,32 eura, ali da bi se posao, primjerice, brisanja hipoteke banke nakon otplaćenog kredita i proveo, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to ih košta dodatnih 13,32 eura, odnosno prijedlog za upis svih podnesaka sada će biti deset eura skuplji.

Država se, međutim, odrekla sudskih pristojbi i na toj stavci će se sigurno smanjiti njezina primanja, ali u tih 13,32 eura, koliko građanina košta angažiranje bilježnika, jest i četvrtina novca koji će bilježnik proslijediti državi. To znači da će na svakom poslu koji odrade odvjetnici ili javni bilježnici, država dobiti 2,70 eura i tako nadoknaditi dio novca koji je izgubila na sudskim pristojbama.

{embed_infobox_gray}241010{/embed_infobox_gray}