Iako se Hrvatska 1. siječnja službeno oprostila od kune kao nacionalne valute, prvoga ovogodišnjeg radnog dana ona je i dalje bila najčešće sredstvo plaćanja usluga i roba u Osijeku.
Neprestano se, naime, posljednjih tjedana govorilo da su svi spremni za trenutak kada će euro zaživjeti u svakodnevnom životu naših građana, a kako je to doista bilo, provjerili smo obilazeći osječke ugostiteljske objekte, trgovine, kioske, tržnicu... Reakcije građana i trgovaca bile su podijeljene, a ono što se najviše tražilo bilo je obostrano strpljenje i razumijevanje.

Na jutarnjoj kavi u Gradskoj kavani prva je tura gostiju već prošla, tako da su nam ljubazni konobari imali vremena objasniti svoja iskustva iz prve ruke. "Iako smo pripremili dovoljno sitnih eura za povrat novca, kao da su svi gosti odlučili upravo kod nas zamijeniti svoje krupne novčanice. Daju nam 200 kuna za dvije kave od 20-ak kuna, ili novčanicu od 100 eura", žale nam se konobari, napominjući kako im je rečeno da u takvim slučajevima nisu dužni primiti te novčanice. Zanimalo nas je kako onda naplatiti kavu ako je već popiju, a nemaju sitnijih novčanica. "Ma imaju, ali probaju kod nas zamijeniti da ne moraju ići u banku", kaže nam mladić. Uglavnom, vraćaju ostatak i u eurima i u kunama, a tako će biti, uvjereni su, sve dok jedino platno sredstvo ne bude samo euro, što znači od sredine ovog mjeseca.

Pojedine kvartovske trgovine na vrata su stavile upozorenja kupcima da pripreme sitan novac, odnosno manje apoene, jer će im inače povrat biti u kunama. "Promet je vrlo slab, ali svi uglavnom plaćaju kunama", tvrdi Viktorija, mlada trgovkinja, koja dodaje da su pripremili dosta sitnog novca, no ne toliko da mogu vratiti velike iznose u eurima.

 

Naišli smo i na prvi loš učinak uvođenja eura, a to je mjenjačnica koja je s početkom ove godine prestala raditi i zatvorila vrata. Neki bankomati također nisu profunkcionirali, a umirovljenik Božo nam je ispričao svoje loše iskustvo. "Dođem jutros na bankomat i utipkam da želim podići 900 kuna, kada se na ekranu pokaže da nemam dovoljno sredstava. Kako nemam, znam da imam više od tisuću kuna!? Već me 'šlag skoro strefio' kada sam se sjetio da to moram prevesti u eure", uz smijeh priča Božo.

Na dva smo se Tiskova kioska zatekli kada su im pali sustavi za naplatu. Kupci su strpljivo čekali dok se program resetira. "U banci i u pošti bila je gužva i teško je doći do manjih apoena", rekla nam je gospođa koja je u ruci držala novčanicu od 100 eura i zatražila "šteku" cigareta, čija je cijena bila nešto manje od 40 eura. Prodavačica nam otkriva da zbog pada sustava i programa nisu mogle prodavati "butre" i nisu mogle primati račune za režije. "Bilo nam je stvarno teško kada smo došle na posao i kada smo uključile sustav", priznaje prodavačica vraćajući gospođi 60 eura i nekoliko kovanica centa. Ističe da je "bilo napeto dok se nisu ušaltale", ali da će već sutra biti puno lakše. Na to su mlade trgovkinje iz obližnjeg NTL-a, "prisluškujući" razgovor, kratko dodale: "Mi smo već doktorirale."

S obzirom na to da nije bilo pretjerane gužve, djelatnici su dobro raspoloženi što prenose i na kupce, tako da je opći dojam kako ipak sve funkcionira. U mesnici slatinske Mesoprerade na tržnici voditelj smjene Ivan Molnar pohvalio se da su pripremili veliki polog sitnih euronovčanica i kovanica, tako da nisu zabrinuti za poslovanje. "Mladi uglavnom plaćaju karticama, a starijima povrat novca dajemo u eurima da se ne moraju snalaziti negdje drugdje", poručuje Molnar.

Prema riječima Ane iz Poljoprivredne ljekarne, bez obzira na to što imaju i eure, kupci uglavnom plaćaju kunama i nema nikakvih problema kada im povrat daju u kunama. U ribarnici na glavnoj tržnici nije bilo ribe, tako da nije bilo ni "pazara", a na malom buvljaku uza zid zatvora samo su tri prodavačice uzaludno čekale nekog kupca. "Prodajem samo u kunama, a kada plaćanje bude isključivo u eurima, onda ću sve cijene prevesti u novu valutu", kaže nam gospođa, koja je na tezgi izložila narukvice i ogrlice.

Tanja Popović Filipović iz osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača napominje kako bilježe poskupljenja iako je bilo rečeno da euro ne smije biti razlog za podizanje cijena. "Upravo se to događa, poskupljuju javne i komunalne usluge i opravdavaju se da je tomu uzrok inflacija, no kada usporedimo postotak inflacije s postotkom poskupljenja, vidimo da je razlika ogromna u korist poskupljena. Nije nam inflacija 100 i više posto da neki proizvodi i usluge toliko poskupljuju. Došlo je do nekorektnog poskupljenja pri uvođenju eura kao službene valute", smatra ona. Također je, pregledavajući portale, primijetila da dosta njih ima cijene iskazane samo u eurima. "Trgovce upozoravamo da nije završila njihova obveza dvojnog iskazivanja cijena. Kupci trebaju također pripaziti koji je tečaj konverzije trgovac primijenio", upozoravaju iz CEIP-a.

Rok do 14. siječnja dovoljan je za prilagodbu, kažu trgovci te pozivaju građane da kune ipak mijenjaju u bankama, a ne kod njih.

 

Tomislav Prusina

{embed_infobox_gray}242108{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}242109{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}242110{/embed_infobox_gray}