Ako Hrvatska u četvrtak jednoglasno dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njezinim prijelazima prema susjedima u Europskoj uniji postat će povijest.

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a sastaju se 8. prosinca (četvrtak), i odlučivat će o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica. Jedna od najspornijih točki bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a, dok migracije ostaju ključni izazov, navodi AFP. Zahtjev Zagreba za članstvom u Schengenu 2016., također je došao u osjetljivom trenutku za Europu. Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija bolesti COVID-19. To je prisililo šengenske zemlje da opet uvedu određene granične kontrole.

Ako Hrvatska dobije zeleno svjetlo, kolone vozila na najprometnijim od 73 kopnena granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom odlaze u prošlost. “Dana 1. siječnja uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan”, kaže načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno. Policija kaže da je borba protiv ilegalne migracije bila i ostaje najzahtjevniji zadatak za oko 6500 graničnih policajaca. Hrvatska je na balkanskoj migrantskoj ruti, službeno zatvorenoj 2016., ali migranti su je u manjem broju i dalje koristili. No, ove godine njihov se broj bitno povećao. Područje Stare Gradiške postalo je žarište za migrante koji žele prijeći Savu.

Šengenski prostor najveće je međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu. Zasad se sastoji od 22 članice EU-a i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata - Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Od 27 država članica EU-a, uz njih još samo Cipar i Irska nisu u Schengenu. S druge strane, on obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU-u. Kako nema nikakvih naznaka da bi se netko mogao vetom usprotiviti ulasku Hrvatske u taj prostor, od 1. siječnja 2023. trebale bi se ukinuti kontrole na kopnenoj i pomorskoj granici Hrvatske s državama Schengena, a od 26. ožujka i kontrole u zračnim lukama. Uz to, podsjetimo, Hrvatska se 1. siječnja pridružuje i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.

Politički analitičar Pero Maldini kaže da Schengen donosi mobilnost bez granica u svakom pogledu - od običnih putnika, do svih trgovačkih prelazaka, bitnih ekonomski, i to ne samo zbog uštede vremena. Vrijeme je uvijek novac i u konačnici ima ekonomski efekt, dodaje. Kaže da postoji i treća dimenzija, gdje se emotivno osjećamo kao Europa bez granica, pa da to sada doživimo i u fizičkom smislu. “Nizozemci tradicionalno ustraju na prilično strogim zahtjevima, često opravdanim, ponekad i ne. Kada nisu, to je zato što je s one tamo strane EU-a mnogo lakše zamišljati kako izgledaju problemi na najdužoj europskoj granici. Kada je riječ o primjedbama Austrije i Nizozemske, možda i drugih, znamo da su Bugarska i Rumunjska godinama pod nekom vrstom monitoringa. U vrijeme kada su one ulazile EU-u je bilo važno ‘markirati’ istočne granice, makar i po cijenu određenih deficita. No, one te deficite dosad nisu uspjele u cijelosti, a ni posve uspješno otkloniti, i to je jedan od razloga zazora nekih država u odnosu prema njima, a i prema Mađarskoj, iako je članica”, smatra Maldini. Podsjeća da je Hrvatska doista mnogo toga napravila, a i kriteriji su za nju bili zahtjevniji nego za bilo koga prije. Primjerice, za ulazak u EU, umjesto prijašnjih 28 imala je 35 uvjeta, tj. kriterija za ispunjavanje. “Tako je bilo i oko Schengena, no to je na neki način i dobro za Hrvatsku, jer smo onda bili primorani napraviti više, bolje i kvalitetnije nego drugi. Sve to ide nama u korist, zato smo i izuzeti od primjedbi. Hrvatska i kroz značaj svog LNG terminala za neke druge europske zemlje postaje važniji činitelj na geopolitičkoj karti Europe, nego dosad”, kaže.

”Očekujem da glasanje oko Hrvatske prođe bez iznenađenja. Premijer Andrej Plenković prilično je dobro pozicioniran u Bruxellesu, ne samo u okviru EPP-a, a određeni diplomatski napori sigurno postoje i mimo ovoga što je ‘na površini’. Za Rumunjsku i Bugarsku je moguće i da se izvuče neki uvjet ili odgoda. Teško je to znati, više je različitih interesa, ali mislim da ih neće posve izbaciti iz igre. Ne bi bilo čudno i da svi prođu u paketu. Obje su opcije otvorene”, dodaje Maldini.

{embed_infobox_gray}242814{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}242815{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}242816{/embed_infobox_gray}