Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada prema kojemu bi Ministarstvo rada javno objavljivalo registar poslodavaca kod kojih se otkriju radnici na crno, u javnom je savjetovanju do 18. rujna.

Ministarstvo i državni inspektorat na taj način kreću u borbu protiv procvale sive ekonomije i svaki će poslodavac onom radniku koji nije bio prijavljen morati isplatiti šest neto medijalnih plaća unatrag, od trena kada je takav rad utvrđen, kao i sva javna davanja vezana uz plaću. Najavio je to i sam Marin Piletić, ministar rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Rješavanjem tog važnog pitanja kojim se uređuje prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad, zakonodavac ne želi samo kazniti poslodavca, nego osigurati da će radnik koji nije bio prijavljen ostvariti svoja prava iz radnog odnosa, a ubrzava se i inspekcijski postupak. Takvim propisivanjem obveze poslodavaca izjednačavaju se obveze prema svim neprijavljenim radnicima, neovisno o tome je li riječ o domaćem radniku, ili državljaninu treće zemlje koji neprijavljeno radi suprotno odredbama Zakona o strancima. Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2650 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6640 eura, čime zakon ujedno postiže učinak odvraćanja poslodavaca koji bi o tome razmišljali - od počinjenja prekršaja.

Neprijavljeni se rad uređuje u užem i u širem smislu - od najčešćeg neprijavljivanja na obvezna osiguranja do situacije kada radni odnos formalno postoji, ali se dio aktivnosti ne evidentira i ne plaća. Njegove odredbe predviđaju objavu svojevrsnih bijelih i crnih lista poslodavaca prema inspekcijskim nalazima. Na jednoj će se objaviti imena onih kod kojih pri inspekciji nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, na drugoj onih koji su zatečeni s neprijavljenim radom. Dodajmo i kako je sve to dio reformskih mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravlja nove zakonske odredbe prema kojima će poslodavac koji nije prijavio radnika, osim novčane kazne, biti dužan uplatiti i direktno radniku određeni iznos, i to ne baš zanemariv. Općenito, kažu, treba razmišljati na koji način inspekcijski nadzor može pružiti veću zaštitu samom radniku, umjesto da je radnik za zaštitu svojih prava upućen samo na radni spor. Iako je neprijavljeni rad znatno smanjen u odnosu na raširenost te pojave prije 15 godina (SSSH je 2005. i prvi u Hrvatskoj pokrenuo kampanju protiv rada na crno), brojke pokazuju da ga je još uvijek potrebno suzbijati, pri čemu se ne može biti prestrog. "Ono s čime u Hrvatskoj danas imamo veliki problem jest neprijavljivanje prekovremenog rada, pri čemu je ponovno oštećen sam radnik kojem takav rad nije plaćen. Zakonski prijedlog prepoznaje tu pojavu kao oblik neprijavljenog rada, ali ne predviđa nikakve sankcije za to. Smatramo da je to prijeko potrebno s obzirom na to da istraživanja pokazuju da 40 posto radnika u Hrvatskoj radi prekovremeno te da takav rad nije evidentiran i plaćen, suprotno zakonu", ističe Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH.

Komentar smo zatražili i od Hrvatske udruge poslodavaca, ali kažu da "neće komentirati prijedlog zakona dok je na savjetovanju". Za HTV je čelnik HUP-a prošli tjedan, pak, rekao da podržavaju novi zakon i sve kazne koje bi dovele do suzbijanja rada na crno. "Mislim da ga treba suzbijati ne samo represivnim mjerama, nego raditi na svemu onome što dovodi do toga da ljudi pribjegavaju raditi na crno, izlažući se riziku i vrlo visokim kaznama koje se predviđaju zakonom. Drastično visoke kazne, osobito za ponavljače", rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Zakon daje temelje dvjema novim evidencijama. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu te o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Time se olakšava inspekcijski nadzor i sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, ili neisplata povećane plaće, ističe Ministarstvo. Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, uz usmjerenu politiku zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitost prema poslodavcima koji krše propise.



U prijedlogu Ministarstvo ističe da se, kada na tržištu dođe do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada, poslodavci koji koriste neprijavljeni rad zbog nižih troškova (izbjegavaju zakonske obveze) postaju nelojalna konkurencija, što nezakonito narušava jednaki položaj gospodarskih subjekata na tržištu. Iako se protiv neprijavljenog rada u pravilu poduzimaju represivne mjere, problemu je, kažu, potrebno pristupiti drukčije, tj. poticanjem zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz obvezu poslodavca da podmiri sve obveze kao da je bilo zakonito zapošljavanje.

"Sveobuhvatnim i sustavnim pristupom na jednom mjestu jasno će se utvrditi mehanizmi za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni te osigurati adekvatan nadzor. To će pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije", zaključuje se u tekstu nacrta prijedloga. Očekuje se da će ovaj zakon stupiti na snagu već početkom iduće godine.

{embed_infobox_gray}245979{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}245980{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}245981{/embed_infobox_gray}