Brojnim je građanima iz banaka ovih dana prispjela informacija kojom ih se poziva da dođu u najbližu njihovu poslovnicu kako bi pronašli zamjenski oblik štednog uloga koji još imaju na štednoj knjižici.

Štedne knjižice još postoje i zasigurno su na dnu mnogih ladica u hrvatskim stanovima i kućama još uvijek pohranjeni ovi nekad vrijedni dokazi o financijskoj snazi i štednji. Na mnogima od njih još uvijek ima pokoja kuna, euro, možda čak i još koja njemačka marka. Imaju li ti iznosi još uvijek svoju nominalnu vrijednost?

"Primjetno je da banke iz svojih ponuda izostavljaju štedne knjižice kao način ugovaranja štednje i u tom segmentu prilagođavaju svoju ponudu novijim trendovima. S tim u vezi, postojeće vlasnike štednih knjižica stimuliraju da svoje uloge prebace na štedne račune jer su u pravilu veći troškovi za potrošača povezani uz štedne knjižice u odnosu na štedne račune. Pritom je važno istaknuti da banke takve ugovore ne smiju jednostrano raskinuti ako klijent postupa sukladno ugovorenim uvjetima i ako sam nije zatražio raskid takvog ugovora", odgovaraju nam iz Hrvatske narodne banke.

Iz Hrvatske udruge banaka kažu kako su "banke iz ponude štednje ukinule nova ugovaranja kunskih i deviznih štednih knjižica".

"Međutim, klijenti s otprije otvorenim štednim knjižicama i dalje imaju mogućnost nastaviti štednju, vršiti uplate i isplate te zamjenu štedne knjižice", odgovaraju iz Hrvatske udruge banaka.

Kako nam je rekla jedna čitateljica, iz banke su je pozvali kako bi pronašli "zamjenski način štednje".

"Papirnata štedna knjižica je instrument raspolaganja koji ne pruža mogućnost korištenja digitalnih kanala i automatskih uređaja poput bankomata ili POS uređaja, a za svako raspolaganje novčanim sredstvima potreban je osobni dolazak u poslovnicu banke, što u vrijeme epidemije može predstavljati dodatni zdravstveni rizik", stoji u obavijesti banke koje je dobila naša čitateljica.

Nažalost, u središnjoj banci kao ni u Hrvatskoj udruzi banaka ne raspolažu s podatcima o broju aktivnih štednih knjižica niti podatkom o prosječnom iznosu uloga na njima. No zato je jasan odgovor što će se dogoditi s kunama na knjižicama nakon što euro postane nacionalna valuta Republike Hrvatske.

"Od dana uvođenja eura svi kunski depoziti kod poslovnih banaka konvertirat će se automatizmom u eure na dan uvođenja eura prema službenom fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijente banaka. Kada su u pitanju ulozi na štednju u kunama po kojima su izdane štedne knjižice, sve promjene nastale kao posljedica provedene konverzije na dan uvođenja eura kao i ažurno stanje štednog uloga provest će se prilikom prvog sljedećeg dolaska klijenta u poslovnicu banke koja mu je izdala štednu knjižicu", izvještavaju iz HNB-a.

Dakle, u siječnju i veljači će se pokazati koliko je još aktivnih štednih knjižica, ali može se pretpostaviti kako su upravili njihovi vlasnici osobe starije dobi koje ili odbijaju ili se teško privikavaju na moderne bankarske alate. No jedno je jasno - klijenti s otprije otvorenim štednim knjižicama i dalje mogu nastaviti štednju, obavljati uplate i isplate te zamjenu štedne knjižice. Međutim, za svako podizanje i/ili stavljanje novca na nju moraju osobno doći u poslovnicu banke.

{embed_infobox_gray}247104{/embed_infobox_gray}