Dok val izbjeglih iz Ukrajine već premašuje tri i pol milijuna ljudi, u Hrvatskoj je sigurnost od ratnih strahota do sada pronašlo više od 8600 osoba i njihova je brza i kvalitetna integracija u društvo jedan od glavnih ciljeva hrvatske države. Uz osiguran smještaj i mogućnost nastavka školovanja djece za izbjegle je Ukrajince u novom okruženju iznimno važno da dobiju priliku za rad, da se osjećaju korisnim članovima zajednice, što im daje dodatnu sigurnost. Zanimljivo je da je većina radno sposobnih Ukrajinaca već izrazila želju za zapošljavanjem, a Hrvatska čini sve pretpostavke kako bi im se ubrzale nužne procedure za to. Hrvatski zavod za zapošljavanje formirao je mobilne timove koji zajedno s centrima za socijalnu skrb obilaze mjesta u koja se smještaju i dolaze izbjeglice iz Ukrajine.

Prema podacima prihvatnih centara do sada je 400-tinjak osoba izrazilo želju zaposliti se u Hrvatskoj, a da bi to mogli učiniti, moraju dobiti dozvolu privremenog boravka. S MUP-om je već dogovoreno da izbjeglice budu u prioritetima i da im se omogući ubrzana procedura.

Među prispjelima u Hrvatsku oko 40 posto izbjeglica je s visokom ili višom stručnom spremom, što znači da im treba omogućiti i priznavanje diploma, što bi, prema najavama iz Vlade, moglo ići na trošak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, preko kojega bi im se osigurao i trošak učenja hrvatskog jezika. Ako sve to tako i bude, ukrajinski državljani imat će jednaka prava i obveze kao i svi ostali na tržištu rada. To im osigurava i Direktiva EU-a o mehanizmu privremene zaštite koja vrijedi na području svih članica Unije.

Poznato je da naše tržište rada godinama vapi za zdravstvenim osobljem te radnom snagom u ugostiteljstvu, građevinarstvu, ali i sektoru obrazovanja. Premda procjene najavljuju da će u Hrvatsku doći i više izbjeglica od sadašnjeg broja, teško je vjerovati da će oni trajno riješiti naš problem s nedostatkom radne snage. Naime, u Hrvatsku je do sada došlo tek 0,2 posto ukupnog broja Ukrajinaca koji je napustio svoju zemlju u četiri tjedna ruske agresije. Iz Hrvatske gospodarske komore navode da su mnoge djelatnosti u kojima nedostaje radne snage pozdravile mogućnost angažmana Ukrajinaca te neki od njih, poput turizma, imaju dobra iskustva s radnicima iz te zemlje. "Ono što prije toga treba osigurati jest maksimalno pojednostavljenje procedura, uključujući i ona radna mjesta koja traže predavanje dodatnih dokumenata kojima izbjeglice trenutačno sigurno nemaju pristup. U određenim djelatnostima u Hrvatskoj kronično nedostaje radnika, no ono što je nepoznanica jest da još uvijek nemamo uvid u njihove stručne kvalifikacije – jesu li to one kojih i nama nedostaje ili ne", poručuju iz HGK-a. Također, navode da se situacija može promijeniti i u pitanju nedostatka radne snage. "Primjerice, tek se treba pokazati koliko će situacija u Ukrajini utjecati na spremnost turista na putovanje, i iz europskih zemalja, i iz SAD-a. Glede prilagodbe takvih radnika našoj sredini, vjerujemo da jezik nije tolika prepreka, a i da je nakon njihovih iskustava integracija u zajednicu putem rada smjer u kojem treba ići", zaključuju u HGK-u.

Stotinjak hrvatskih tvrtki izrazilo je spremnost zapošljavanja izbjeglih ukrajinskih državljana i uloga je HZZ-a da pritom posreduje. Nitko, međutim, ne očekuje poremećaje i zloporabe na tržištu rada, gdje postoji velika potražnja, osobito za sezonskom radnom snagom. Već sada se najavljuje da će upravo zbog toga biti i veći angažman Državnog inspektorata u kontroli radnih odnosa.

Ono što mnogi drže vjerojatnim je da će Hrvatska biti samo odskočna daska tim ljudima za odlazak prema bogatijem zapadu Europe. Vrlo će se brzo uvjeriti da kod nas plaće nisu visoke, da su troškovi života vrlo visoki i da su uvjeti mnogo lošiji iako je prosječna plaća od 950 eura u Hrvatskoj gotovo dvostruko veća od prosječne plaće u Ukrajini. Produži li se rat i neizvjesnost u Ukrajini, za mnoge će Ukrajince spas biti poziv rodbine ili prijatelja iz Njemačke, Engleske ili skandinavskih zemalja. I druge istočnoeuropske zemlje, koje imaju slične demografske probleme kao i Hrvatska i kojima nedostaje radna snaga, pripremaju se za prihvat ukrajinskih izbjeglica i u njima vide potencijalnu radnu snagu. Udruga poslodavaca Bugarske objavila je da bi mogla zaposliti 200.000 Ukrajinaca. Trenutačno je u toj zemlji 20 tisuća Ukrajinaca i očekuje se porast toga broja. Žele ih zapošljavati predstavnici IT, tekstilnog, građevinskog i turističkog sektora. Od pada komunizma broj stanovnika Bugarske smanjio se s gotovo devet milijuna na današnjih 6,5 milijuna, i to najviše upravo zbog emigracije. Mađarska je također, unatoč restriktivnoj migracijskoj politici, najavila da će izbjeglice dobiti svu potrebnu pomoć.


{embed_infobox_gray}250975{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}250976{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}250977{/embed_infobox_gray}