Ratna i poslijeratna ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac umrla je u ponedjeljak u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar u 73. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Vesna Bosanac rođena je 1949. godine u Subotici, po zanimanju je bila pedijatrica, a na čelo tadašnjeg Medicinskog centra Vukovar došla je u srpnju 1991. godine.

Tada se oformljuje ratna kirurgija te uređuje poluatomsko sklonište, što se ubrzo pokazalo opravdanim jer su prve granate neprijateljske JNA i pobunjenih Srba počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991., a 24. kolovoza bolnica je bila meta i avionskog napada.

Cijelo vrijeme okupacije Bosanac upravljala je bolnicom u iznimno teškim uvjetima. Od 1040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata, do kraja rata u bolnici je ostalo svega 350 zaposlenika.

U tri mjeseca obrane Vukovara u bolnici je liječeno oko 4000 ranjenika, a pod teškim uvjetima izvedeno je oko 2250 operacija.

Na bolnicu je na dan padalo od 70 do 80 granata, a bilo je dana kada je na nju palo i do 700 projektila.

Kroz cijelo vrijeme agresije Vesna Bosanac ostala je u bolnici gdje je dočekala i slom obrane Vukovara nakon kojega je, po ulasku neprijatelja u grad, iz bolnice odveden 261 ranjenik, civil i medicinski djelatnik, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari, dok se za 61 osobom još uvijek traga.

O tom zločinu svjedočila je 2008. pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, u postupku protiv Vojislava Šešelja, a bila je svjedokinja i u haškom suđenju Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. Republike Srpske Krajine, 2013. godine.

Kao svjedokinja optužbe govorila je o višemjesečnoj opsadi Vukovara 1991. i teškom razaranju grada te zločinima nad zarobljenicima.

Tijekom agresije na Vukovar svakodnevno je slala apele raznim nacionalnim i međunarodnim institucijama za pomoć vukovarskoj bolnici, ranjenicima i civilima koji su u bolnici našli posljednje utočište, a posljednji je poslala na sam dan sloma obrane grada 18. studenoga 1991.

Vesna Bosanac odvedena je zatočeništvo i tri tjedna provela u zatvoru u Sremskoj Mitrovici te još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena. U Zagreb je stigla u prosincu 1991. godine.

Nakon rata kao ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovara aktivno sudjeluje u obnovi teško stradale bolnice koja je najvećim dijelom završena 2011. s ulaganjem od 200 milijuna kuna.

Za velike zasluge 2002. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, a 2001. primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je u ponedjeljak sućut obitelji dr. Vesne Bosanac istaknuvši da je zbog svog nesebičnog zalaganja i spašavanja ranjenika dr. Bosanac postala simbol obrane i otpora Vukovara.

Posebno ćemo je pamtiti po dugogodišnjem stručnom medicinskom radu i neumornoj brizi za najranjivije, napose tijekom Domovinskog rata kada su u vukovarskoj bolnici, koju je predvodila i u tim sudbonosnim danima, liječeni i operirani brojni ranjeni hrvatski branitelji i civili, napisao je premijer Plenković.

Dodao je da je s tugom i iskrenim žaljenjem primio vijest o smrti gospođe Bosanac.

U zajedničkoj suradnji s dr. Bosanac, hrvatska Vlada je preuzela osnivačka prava nad vukovarskom bolnicom, proglasivši je Nacionalnom memorijalnom bolnicom.

U svojoj bolnici dr. Bosanac ostala je raditi do umirovljenja, a za svoj rad i doprinos obrani zemlje odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske te Poveljom Republike Hrvatske.

Požrtvovnost i hrabrost Vesne Bosanac, kao i njezin nemjerljiv doprinos u obrani Vukovara i Hrvatske te izgradnji i snaženju hrvatskog zdravstvenog sustava, ostaju nam u trajnom sjećanju, naglasio je Plenković. H