Novi informatički sustav, koji je objedinio sve prethodne, omogućio je realni prikaz lista čekanja u bolnicama i planiranje koraka za njihovo smanjivanje.

Izjavio je to u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš nakon sastanka s ravnateljima bolnica. "Informatički sustav omogućio je cjeloviti pristup listama čekanja na svakom bolničkom radilištu, bolju iskorištenost opreme i uređaja, kao i učinkovitost svakog zdravstvenog radnika, jer se za svakoga ima uvid u to koliko je napravio pretraga i zahvata", rekao je Beroš na konferenciji za novinare. Naime, pilot-projekt analize lista čekanja pokrenut je u rujnu prošle godine. Riječ je o udruživanju sustava eListe, eNaručivanje, ePonude, Jedinstveni kalendar naručivanja i Centralni upravljački sustav koji u realnom vremenu pokazuju iskorištenost opreme, upravljanje resursima te angažman djelatnika. Na temelju tih sustava napravljene su detaljne analize za određene djelatnosti u određenim bolničkim zdravstvenim ustanovama, obavljeni razgovori s rukovodstvom tih ustanova te HZZO-om o potrebi ugovaranja dodatnih kapaciteta te su zacrtane konkretne aktivnosti postizanja veće učinkovitosti u organizaciji rada.

Izmijenjeni su indikatori za upućivanje na pretrage i zahvate. "Nije jednako ako je netko upućen na temelju onkološke dijagnoze i zahtijeva hitnu obradu i ako liječnik pacijenta uputi na kontrolni pregled ili obradu za šest mjeseci ili godinu dana. To je dosad bilo iskazano zajedno, što nije bilo realno stanje", rekao je Beroš. U promjene se krenulo s deset zahvata na koje se najviše čeka, a sustav je uspostavljen tako da dopušta onome tko donosi odluke i upravlja listama čekanja da uvidi poteškoće i pronađe rješenja, bilo da se radi o kadrovsko-materijalnim ili organizacijskim poteškoćama. "Kad uočimo disfunkcionalnost poput manjka opreme, odmah idemo u nabavu, kad uočimo manjak kadra, idemo k odobravanju specijalizacija. Ravnatelji su ti koji moraju znati svoje potrebe, a Ministarstvo te potrebe neće opstruirati", rekao je Beroš.

Novi sustav provjeren je kroz pilot-projekt preveden u KBC-u Zagreb, gdje su liste čekanja višestruko smanjene, pa se tako čekanje na, primjerice, prvi hematološki pregled smanjilo s 367 na 73 dana, na kemoterapiju sa 161 na 17 dana itd. Ravnatelj KBC-a Rijeka Alan Ružić kazao je kako su u toj bolnici u prošloj godini obavili više od 1,6 milijuna ambulantnih postupaka, što je više i od pretpandemijske 2019. "Slično je i s jednodnevnom kirurgijom, što samo govori da nismo zaboravili na necovid pacijente. Smanjili smo liste čekanja kod katarakte, MR-a i CT-a, koji su sada unutar 30 - 60 dana", rekao je Ružić. Mate Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, kaže kako se liste čekanja razlikuju ponajviše po indikacijama, no ono što je hitno radi se odmah, posebno kad je riječ o onkološkim pacijentima.

Pilot-analiza lista čekanja napravljena je slijedom smanjivanja pritiska COVID-19 oboljelih na zdravstveni sustav kao i globalnih najava porasta onkoloških bolesti. "Ministarstvo zdravstva upravo sada pojačava aktivnosti prema onkološkim i drugim kroničnim bolesnicima kada popušta pritisak COVID bolesnika na zdravstveni sustav. Razlog više za takav iskorak su i globalne najave o pandemiji onkoloških bolesti. Istina je da je epidemija COVID-19 umnogome poremetila redovito pružanje zdravstvenih usluga pacijentima, posebno onkološkima, ali upravo s ciljem povećanja pozornosti toj skupini pacijenata, kako u terapiji tako i u preventivnim pregledima rizičnih skupina, Ministarstvo zdravstva angažira sve raspoložive kapacitete u zdravstvenom sustavu", naglasio je nedavno ministar Beroš.

{embed_infobox_gray}252165{/embed_infobox_gray}