Posljednjih nekoliko dana svjedočimo silaznom trendu kada je riječ o broju novooboljelih i mogli bismo reći da je to trend koji će se nastaviti i u sljedećem razdoblju. Rekla je to za Glas Slavonije o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj dr. med. specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije Goranka Petrović, dežurna epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ističe, međutim, da je udio pozitivnih, kako među PCR dijagnostikom tako i kod brzog antigenskog testiranja, još uvijek visok, što znači da virusa još uvijek ima dosta u cirkulaciji.

"Imamo prilično zadovoljavajuću situaciju i u bolničkom sustavu, iako su brojke i teže oboljelih i dalje visoke, ali se čini da je dostignut ‘plafon‘ u broju osoba koje su na bolničkom liječenju. Još uvijek imamo oko 250 osoba koje su u jedinicama intenzivnoga liječenja, što pokazuje smanjenje jer su prije samo koji tjedan te brojke bile oko 300 pacijenata. Broj pada, ali polako. Nažalost, broj umrlih je očekivan s obzirom na tako visoke brojeve novozaraženih koje smo imali proteklih četiri-pet tjedana i sada to dolazi na naplatu u kombinaciji s nezadovoljavajućim cijepnim obuhvatom", smatra dr. Petrović.

Za razliku od delta-varijante, pa i ranijih varijanti koronavirusa, gdje je bilo i mladih koji su imali teška klinička stanja, karakteristika ovoga vala u kojem dominira omikron je činjenica da teže oblike bolesti imaju doista osobe starije dobi s jako puno različitih kroničnih bolesti. U principu je to kombinacija bar dvije-tri kronične bolesti. "Ono što je najtužnije je da su to osobe koje su se mogle zaštititi cijepljenjem i bar dio smrtnih ishoda bio bi spriječen. Naravno, nijedno cjepivo nije sto posto učinkovito te ima smrtnih ishoda i kod osoba koje su cijepljene, ali na razini zajednice bi broj umrlih bio znatno manji", uvjerena je naša sugovornica.

Pojavom omikron-varijante koronavirusa dio europskih zemalja poseže za ublažavanjem epidemioloških mjera među kojima je i ukidanje COVID potvrda, pa i redovitog testiranja u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, kao što je to slučaj primjerice u Litvi. Premda u Hrvatskoj dio javnosti negoduje zbog primjene COVID potvrda, činjenica je da se u svakodnevnoj uporabi one sve manje traže i da je njihova primjena iznimno liberalna u odnosu na druge europske zemlje. Dr. Petrović kaže da su COVID potvrde bile administrativna mjera s ciljem da se građane potakne na cijepljenje no da nisu epidemiološki alat premda su možda u nekoj mjeri povećale sigurnost građana u prethodnim valovima pandemije. "Uvedene su kako bi se moglo putovati među državama, a kasnije ih je svaka država prema svom nahođenju uvodila sa svrhom kojom bi se mogle koristiti. U nekim su zemljama one i povećale cijepne obuhvate iako kod nas sumnjam da je to bio slučaj i da su postigle takav efekt", kaže.

Kada je pak riječ o odustajanju od epidemioloških mjera u dijelu europskih zemalja, poput Danske i Švedske, dr. Petrović ističe da ih se nikako ne može tumačiti izvan konteksta epidemiološke situacije, cijepnih obuhvata, ponašanja samog stanovništva i njegova mentaliteta, ali i stupnja sređenosti država. "To je nemoguće uspoređivati. Skandinavske zemlje imaju jako visoke cijepne obuhvate i dosta je kod njih izražen taj osobni osjećaj odgovornosti i solidarnosti. U nas je, nažalost, slučaj da osobe koje su i preboljele COVID, čak i teške oblike, i bile na respiratoru, imaju ideju da su sklone ponovno proći kroz tu bolest i ne žele se cijepiti. To su velike razlike u razmišljanju i mentalitetu", naglašava epidemiologinja.



Naznake većine stručnjaka su da će virus biti s nama duže vrijeme i da ćemo imati cikluse, odnosno sezonske pojave gdje će zimi osjetljivi na teški oblik virusa imati rizik da budu hospitalizirani i pod intenzivnijim načinima liječenja. "Virus već sada pokazuje sezonalnost - teže je preko zime kada su drukčiji uvjeti i kada virus bolje preživljava, dok je dolazak toplijeg vremena za njega nepovoljniji i u smislu temperature, vlažnosti i ultraljubičastog zračenja koje je jače, a što mu ne ‘paše‘. S druge strane, sluznica našeg dišnog sustava je otpornija, imamo više vitamina D, više smo na otvorenome i već se tako teže prenosi virus. To znači da se u proljeće i ljeto odnos snaga mijenja u našu korist. Većina će imati slabije ili manje izraženu prehladu, no činjenica je da ćemo s virusom morati ostvariti neku vrstu suživota", konstatira dr. Petrović upozorivši međutim da ne možemo znati koja će varijanta doći na jesen, uostalom kao i kod gripe, kod koje također ne možemo znati koji će tip cirkulirati. Na kraju podsjeća da su oni koji su oboljeli, a cijepljeni su, manje i kraće zarazni.

"Oni mnogo manje ljudi zaraze nego necijepljena oboljela osoba i tako se indirektno pridonosi manjem i sporijem širenju virusa nego kada je riječ o osobama koje nisu cijepljene. Reći da ćeš se cijepljen ili necijepljen opet zaraziti, relativizacija je, jer baš i nije tako", zaključuje dr. Petrović.



{embed_infobox_gray}252640{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}252641{/embed_infobox_gray}