Vlada je na svojoj sjednici objavila da zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija te da pokreće reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. godine. Također nastavlja s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL 2013. radi zaštite svojih ulagačkih prava pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).

Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene Ugovora o odnosima dioničara u Ini i Ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju spomenutog arbitražnog pravorijeka iz 2016. godine. Premijer Andrej Plenković rekao je da se postupak protiv prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju pokreće jer Vlada smatra da "zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu" takvi ugovori ne mogu opstati. Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima - konzultirali su se s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s Vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om. "U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost", rekao je Plenković.

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. Tim izmjenama je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada. Uprava Ine pak ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina uvedeni su izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave. Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak tom ugovoru, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010.

Nakon sjednice odluke Vlade je na konferenciji za novinare predstavio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Potvrdio je da će se uputiti zahtjev protiv arbitražnog pravorijeka iz 2016., pred švicarskim sudom. "Temeljito smo analizirali sve u povodu pravomoćne odluke našeg Vrhovnog suda od prije mjesec dana", kaže.

"Slična revizija pokrenuta je 2016., ali sad imamo bitne promijenjene okolnosti jer je Vrhovni sud potvrdio presudu protiv Sanadera i Hernadija i zato smatramo da je naša pravna pozicija puno bolja nego tada.. S obzirom na novonastale okolnosti i da RH zahtijeva reviziju arbitražne odluke iz 2016., proces komunikacije s mađarskom stranom - MOL-om će se do okončanja ovog procesa zaustaviti", rekao je, dodavši da je rok za pokretanje postupka revizije kod švicarskog suda 8. veljače 2022. Kaže da će to pokrenuti početkom siječnja. "U prošlom slučaju taj proces trajao je 8-9 mjeseci, dakle očekujemo odgovor do kraja 2022." ističe Ćorić. Na pitanje radi li se o kupovanju vremena, kaže kako nije riječ o manevru jer je RH za realnu otkupnu cijenu imala novac. "Ako dođe do revizije, ako Vrhovni sud potvrdi našu poziciju, tada kreće novi arbitražni postupak", rekao je.

"Ina će ove godine imati dobar rezultat, prije svega zbog porasta cijena goriva", smatra Ćorić. Rekao je da se od otkupa Ine nije odustalo zbog ulaska u eurozonu ni zbog straha od novog javnog duga. "Hrvatska i Mađarska nisu se mogle dogovoriti oko cijene otkupa", rekao je, dodavši da ne može otkriti koliko je RH nudila, a Mađarska tražila. "Time bi možda bitno utjecali na cijenu dionice na Zagrebačkoj burzi. Dođe li do poništenja ugovora, to pretpostavlja vraćanje na postavke iz 2003. godine. Ne može se dogoditi da izbrišemo proteklih 18 godina suradnje. Poništenje bi dalo puno veći manevarski prostor Hrvatskoj u upravljanju Inom", kaže.



{embed_infobox_gray}254241{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}254242{/embed_infobox_gray}