Slučaj braće Mamić, koja su se od pravosuđa Republike Hrvatske, gdje su osuđena, sklonila u Bosnu i Hercegovinu, svoju "drugu domovinu", aktualizirao je institut dvojnog državljanstva i pitanje tko sve može i pod kojim uvjetima steći državljanstvo susjedne nam države.

U skladu sa Zakonom o državljanstvu BiH, ono se stječe podrijetlom, rođenjem na teritoriju BiH, posvajanjem, naturalizacijom i međunarodnim sporazumom. Definirane su četiri mogućnosti u kojima dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava BiH, u prosincu 1995., stječe državljanstvo podrijetlom, na temelju roditelja: dijete čija su oba roditelja bila državljani BiH u vrijeme njegova rođenja, bez obzira na mjesto rođenja; dijete čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme njegova rođenja i ako je rođeno na teritoriju BiH; dijete čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetova rođenja, a ono je rođeno u inozemstvu ako bi ono inače bilo bez državljanstva, a pravo ostvaruje i dijete rođeno u inozemstvu, a jedan mu je roditelj bio državljanin BiH u vrijeme rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navršava 23 godine podnese zahtjev za prijam u državljanstvo. No uz određene preduvjete postupak može biti uspješno proveden i iznad te dobne granice.

Stranac koji želi steći državljanstvo BiH naturalizacijom mora biti punoljetan, imati odobren stalni boravak na teritoriju BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i dovoljno poznavati pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda BiH. Ne smije imati važeću izrečenu sigurnosnu mjeru protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitnu mjeru udaljavanja stranaca s teritorija BiH. Podnositelj zahtjeva ne smije biti osuđivan na izdržavanje kazne za kaznena djela s predumišljajem na duže od tri godine u razdoblju od osam godina od podnošenja zahtjeva. Također se mora odreći svog prijašnjeg državljanstva ili ga na neki drugi način izgubiti, osim ako nije predviđeno drukčije. Naime, državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države s kojom BiH ima zaključen bilateralni sporazum koji definira to pitanje, a odobrila ga je Parlamentarna skupština BiH. To su Republika Hrvatska, sporazum je na snazi od 2012., te Srbija i Švedska. Državljani Hrvatske stoga se ne moraju odreći hrvatskog državljanstva kada žele steći državljanstvo susjedne nam države. Nadalje, podnositelj zahtjeva ne smije značiti prijetnju sigurnosti BiH, a mora imati i osiguran stalni izvor prihoda potreban za egzistenciju te podmirene porezne i sve druge obveze. Zakonom je omogućeno i stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom. Stranac koji je bračni partner državljanina BiH može ga steći ako je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva i pod uvjetom da još uvijek traje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Također mora imati stalno mjesto boravka najmanje posljednje tri godine na teritoriju BiH. M.L.O.{embed_infobox_gray}262243{/embed_infobox_gray}