I u ovoj je godini nastavljen pad broja zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva. Prema podatcima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, iz Knjige hrvatskih državljana u 2019. otpušteno je 485 osoba, a 32 osobe odrekle su se državljanstva. Lani su iz Knjige državljana otpuštene 263 osobe, a 13 ih se odreklo hrvatskog državljanstva, dok je u prvih šest mjeseci ove godine otpušteno 80 osoba i četiri su ga se odrekle.

Naime, mnogi građani koji su otišli iz Hrvatske trbuhom za kruhom u bogatije europske zemlje, posebice nakon ulaska Hrvatsku u EU i otvaranja granica i tržišta rada, planiraju ondje i ostati. Kako bi mogli ostvarivati sva prava kao ravnopravni građani odlučuju prihvatiti državljanstvo zemlje u koju su se odselili jer njihov zakon ne priznaje dvojno državljanstvo. Najveći broj zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva, doznajemo u MUP-u, podnesen je radi stjecanja državljanstva Austrije i Njemačke, a nešto manji broj radi državljanstva Slovenije i Norveške. Najčešći razlozi podnošenja zahtjeva su zaposlenje i školovanje.

Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, otpust se može dati osobi koja je navršila 18 godina, a zadovoljava određene pretpostavke. Ne smije imati smetnji glede vojne obveze, mora podmiriti sve dužne poreze, takse i druge javne dadžbine i obveze prema pravnim i fizičkim osobama u RH za koje postoji ovršni naslov. Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Hrvatskoj, te mora imati strano državljanstvo ili dokazati da će u njega biti primljena.

"Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u RH vodi kazneni postupak zbog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili ako je u RH osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži", napominju u MUP-u.

Nadalje, Zakonom je propisano da se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog državljanstva. Za razliku od prestanka hrvatskog državljanstva otpustom, kod kojeg je potrebno ispuniti niz propisanih uvjeta, za odricanje je dovoljna izjava osobe koja svojom voljom, s danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo. Zakon propisuje da osoba, koja je tražila i ishodila otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja stranog državljanstva, što joj je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo, za razliku od onih koji su ga se odrekli. Dakle, punoljetna osoba nakon odricanja ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.

Postupak otpusta traje ovisno o svakom pojedinom zahtjevu, a nakon što MUP utvrdi sve pravno relevantne činjenice, donosi se odgovarajuće rješenje.

U slučaju pozitivnog rješenja o otpustu ili odricanju, naplaćuje se upravna pristojba.



{embed_infobox_gray}262366{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}262367{/embed_infobox_gray}