Petrinja - kako vrijeme odmiče, broj naknadnih potresa se smanjuje, ali se i dalje pojavljuju
Petrinja - kako vrijeme odmiče, broj naknadnih potresa se smanjuje, ali se i dalje pojavljuju
PIXSELL
19.8.2021., 00:00
STANJE POJASNILI SEIZMOLOZI
Podrhtavanja tla i dvije godine nakon potresa
Od prosinca 2020. bilo je više od 1220 naknadnih potresa, kaže Ines Ivančić

Hrvatska je i ovog ljeta suočena s nizom slabijih potresa koji se uglavnom javljaju na potresom već jače uzdrmanom području tijekom 2020. godine. Bila su dva takva, onaj u Zagrebu (ožujak) te na širem području Petrinje i Siska (kraj prosinca). Upravo se područje Petrinje ovih dana iznova trese, pa se u noći između ponedjeljka i utorka dogodio potres magnitude 4,2.



Voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić za HRT je ovog tjedna istaknula kako naknadna podrhtavanja nakon potresa magnitude 6,2, krajem prošle godine mogu trajati dvije godine, a možda i dulje. Prema njezinim riječima, proporcionalno se predviđa da što je potres bio jači - to će biti i više naknadnih.

Bitna dobra gradnja


- Hoće li biti jačih potresa i kada, to ne možemo predvidjeti, ali očekuju se jači potresi, kao što je bio i ovaj ovoga tjedna - istaknula je Ivančić, dodavši kako je nakon potresa u Stonu 1996., koji je bio magnitude 6, serija naknadnih potresa također trajala dvije godine, a zabilježeno je njih više od tisuću.

- Od 28. prosinca, kada je bio prvi potres u Petrinji, zabilježili smo više od 1220 naknadnih potresa magnitude veće od 2 - rekla je. Prema njezinim riječima, ne može se reći da će ovotjedni potres izazvati neki novi potres u Zagrebu ili negdje drugdje. No naglašava da su svi ti potresi rezultat pojačane seizmološke aktivnosti na našem području te da se u Zagrebu može dogoditi potres magnitude maksimalno 6,5.

O potresu na Haitiju Ivančić kaže da to nije ništa neobično ni novo jer se Haiti nalazi na seizmičkom području.


- To je potres koji se dogodio u siromašnoj državi i tu se vidi što znači imati dobro sagrađene zgrade - rekla je Ines Ivančić dodavši da ne ubija potres, nego građevine.

Da će serija naknadnih podrhtavanja trajati do dvije godine potvrdio je na istoj televiziji i seizmolog Snježan Prevolnik, koji kaže da su svi potresi na tom području, uključivši i spomenuti, dio serije naknadnih potresa onog glavnog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. Prema njegovim riječima, općenito govoreći, potres ove magnitude ne bi trebao prouzročiti štetu na solidno sagrađenim objektima.

- U razdoblju od dvije godine od glavnog potresa stanovnici tog područja i dalje će osjećati da se zemlja trese. U prvih mjesec dana gotovo su svaki dan bili jači potresi, a kako vrijeme prolazi, broj tih potresa smanjuje se, ali se i dalje pojavljuju, a dokaz je tome i ovotjedni potres. Na tom se području dogodilo nekoliko tisuća potresa, a najjači je bio onaj magnitude 6,2, uz još dva magnitude veće od 5 - dodaje Prevolnik.

Moguć jači potres


On kaže da vjerojatnost za jači potres, iako je vrlo mala, još uvijek postoji. Stoga ističe da, zato što potrese ne možemo predvidjeti, možemo dobro proučiti seizmičnost nekog područja i reći građevinarima kako da izgrade dobre i kvalitetne zgrade koje će izdržati jake potrese. Spominje i kako su novi uređaji, koji šalju podatke u realnom vremenu, našim seizmolozima iznimno korisni.

- Dobili smo vrlo vrijedne i korisne podatke. To je jedan prijenosni skup instrumenata koji se postavlja na područje na kojemu se dogodi jak potres, jer onda ima jako puno naknadnih, a svaki, pa i najmanji, daje nam bitne informacije o strukturi podzemlja. To nam može pomoći da u sljedećim kalkulacijama budemo precizniji što se tiče potresne opasnosti - rekao je Prevolnik. S obzirom na to da je slabiji potres, jačine 2,9 po Richteru, zabilježen ovog tjedna i kod Imotskog, pojašnjava kako je to područje južne Hrvatske i inače seizmički najaktivnije u Hrvatskoj. Ističe kako takvi procesi nisu neuobičajeni, te da je puno vjerojatnije da se jači potresi dogode na tom području nego u središnjoj RH.

Budući da ponekad dolazi do nerazmjera o magnitudi između podataka različitih aplikacija i onih koje daje Seizmološka služba, Prevolnik pojašnjava kako sve aplikacije koriste automatsku analizu, koja u kratkom vremenu daje podatke gdje se dogodio potres i koje magnitude. "Mi koristimo ručnu analizu jer za sustav automatske analize morate imati financijska sredstva koja omogućuju da imate gustu mrežu i softver koji to može napraviti. I sami ste svjesni, ako želimo brzu informaciju, ona sa sobom posljedično povlači činjenicu da nije toliko točna. Zbog toga naša informacija izlazi neznatno kasnije, ali je zato točna, pouzdana i provjerena od seizmologa", ističe.



Igor Bošnjak
{embed_infobox_gray}262448{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}262449{/embed_infobox_gray}