Na tržištu se nalazi sve veći broj patvorina hrane, kao i hrane s upitnim geografskim podrijetlo te raste potreba za za konzumiranjem domaće, provjerene i kvalitetne hrane sa kratkim opskrbnim lancima. Istaknuto je to na okruglom stolu nazvanom "Oznaka zemljopisnog porijekla hrane – patvorenje hrane i mogućnosti njezinog otkrivanja", a održanom na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu, u okviru projekta "Centar za sigurnost i kvalitetu hrane". Projekt "Centar za sigurnost i kvalitetu hrane" prošao je polovinu svoje provedbe te je, kako je rečeno na okruglom stolu, opremljen svom predviđenom analitičkom opremom koja se nalazi u punom pogonu te se njome određuju sve zahtjevne analitičke metode, nužne za kreiranje izotopne karte Hrvatske, kao jednog od najvažnijih znanstvenih ciljeva ovoga projekta.


U raspravi je rečeno kako proizvođači hrane u Hrvatskoj mogu svoje proizvode dobrovoljno označiti oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla. "Izvorno hrvatsko", "Hrana s hrvatskih farmi i polja", "Hrvatski otočni proizvodi" i sl., ako udovolje propisanim uvjetima, što je jako važna informaciju potrošačima i daje dodatnu sigurnost za konzumaciju tih proizvoda. Te oznake proizvođači dobivaju na temelju provjerene sljedivosti proizvodnje, prerade i pakiranja, ali nisu znanstveno potvrđene. Dodatnu znanstvenu potvrdu dobit će kroz aktivnosti Centra za sigurnost i kvalitetu hrane.

Na okruglom su stolu stručnjaci zaključili da se, u kategoriji hrane koja se najviše patvori, nalaze med, maslinovo ulje, riba, začini, kava, mlijeko i druge vrste namirnica koje uobičajeno koristimo u svakodnevnoj prehrani. Pritom je važno istaknuti kako se najčešći oblik patvorenja hrane temelji na zamjeni pojedinih sastojaka hrane manje kvalitetnim i jeftinijim sastojcima, koji u pravilu nisu štetni za zdravlje ljudi, ali stvaraju zabludu kod potrošača. D.Pav.