Cjepivo AstraZenece je sigurno i učinkovito, a koristi nadilaze rizike, zaključak je Odbora za procjenu rizika Europske agencije za lijekove. Izvršna direktorica EMA-e Emer Cooke istaknula je da cjepivo nije povezano s većim rizikom tromboembolije, no nakon razdoblja analize laboratorijskih rezultata, kliničkih istraživanja i obdukcija, i dalje se ne može odbaciti povezanost između tih slučajeva i cjepiva.

"EMA ne može isključiti postojanje veze između cjepiva i zgrušavanja krvi", dodala je Cooke. Stoga se nacionalnim vlastima savjetuje da podignu svijest o mogućim nuspojavama i da ih pozorno nadziru. Dodala je da su potrebna daljnja istraživanja o incidentima povezanim sa zgrušavanjem krvi nakon cijepljenje AstraZenecinim cjepivom. Cooke je kazala da se pri cijepljenju milijuna ljudi ne može odbaciti mogućnost da će se pojaviti i rijetki slučajevi razvijanja bolesti. U Eurospkoj uniji dosad je to cjepivo primilo sedam milijuna ljudi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 11 milijuna. Odbor za procjenu rizika EMA-e stoga predlaže veću pozornost oko slučajeva tromboembolije te će pokrenuti dodatnu istragu kako bi se bolje razumjelo te rijetke slučajeve.

Sabine Straus iz Odbora za procjenu rizika, rekla je da postoje izvješća o iznimno rijetkim slučajevima cerebralne venske tromboze, ali da još nema dovoljno podataka da se sa sigurnošću može zaključiti postojanje povezanosti s cjepivom AstraZenece.


Ministar zdravstva Vili Beroš pozdravio je odluku EMA-e. Ponovno je istaknuo da su epidemiološke mjere i cijepljenje najučinkovitije u borbi protiv epidemije koronavirusa. "EMA je odlučila: AZ cjepivo protiv COVID-19 sigurno je i nema jasne povezanosti s poremećajima zgrušavanja. Koliko nas ova odluka čini zadovoljnima, ne smije biti razloga opuštanju. Mjere i cijepljenje najučinkovitije je uporište protiv epidemije. Pokažimo da znamo i možemo bolje", poručio je Beroš na Twitteru.

Podsjetimo da je u iščekivanju preporuka EMA-e, niz europskih zemalja zaustavio je korištenje cjepiva te britansko-švedske tvrtke nakon što su se pojavila izvješća o slučajevima zgrušavanja krvi nakon cijepljenja AstraZenecom. Hrvatska nije prekinula cijepljenje AstraZenecom, od koje je naručila i najviše cjepiva, čak 2,7 milijuna doza, ali je zabilježen veći broj osoba koje su se odbile njime cijepiti.


I Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je nastavak cijepljenja cjepivom AstraZeneca do daljnjega, napominjući kako su njegove prednosti nadmašile rizike COVID-a. Direktor ogranka Svjetske zdravstvene organizacije za Europu


Hans Kluge kazao je da je dobivanje i zadržavanje povjerenja javnosti u cjepiva od ključne važnosti. "Moramo ponovno vratiti povjerenje, ako je izgubljeno potrebno ga je obnoviti, posebice što se tiče AstraZenece", kazao je. Povjerenje se vraća "transparentnošću, empatijom i kompetentnošću", dodao je.


Europa, pak, u posljednja tri tjedna bilježi rast slučajeva zaraze koronavirusom. Prošli je tjedan u središnjoj Europi, na Balkanu te u baltičkim zemljama broj smrtnih slučajeva u regiji premašio 900.000.


Premijer Andrej Plenković u četvrtak je istaknuo kako je situacija s AstraZenecom "više nego jasan dokaz koliko treba biti oprezan sa stavljanjem određenog cjepiva u promet". "Sada govorimo o vjerodostojnosti cjepiva koje je prošlo odobrenje i filtere u Americi, Ujedinjenoj Kraljevini, Europskoj uniji, a i dalje govorimo o vjerodostojnosti. Što bismo onda tek s cjepivima koje nemaju nijednu od tih verifikacija. Moramo o tome voditi računa", upozorio je premijer na konferenciji za novinare.


Ministar Beroš rekao je kako su uspostavili kontakt s proizvođačima dvaju kineskih cjepiva te su razgovori u početnoj fazi. "Uspostavili smo određeni kontakt s proizvođačima kineskog cjepiva, odnosno čak dvije vrste kineskog cjepiva. Određene preliminarne informacije su nam dostavljene i nastavit ćemo razgovor na tu temu", rekao je Beroš. Moraju se upoznati sa svim elementima koji opisuju jedno cjepivo, s tim da su sigurnost, učinkovitost i kvaliteta osnovni parametri, dodao je. "Moramo utemeljeno porazgovarati o tim elementima, i to je na neki način s Kinezima u početnoj fazi, ali s intencijom nastavka analize i komunikacije", izvijestio je Beroš.

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije u Hrvatskoj, postavilo se i pitanje ponovnog uvođenja propusnica u vrijeme uskrsnih blagdana, međutim, premijer Plenković to demantira. "Jedino ako opet, kao i oko izbora, netko konfabulira, fantazira i priča gluposti, to je drugo. Nema nikakvih propusnica. Nismo o tome raspravljali, niti je to opcija", rekao je.


Naveo je kako je sada Hrvatska naručila više Pfizerovog cjepiva nego AstraZenecinog, ali u ovom trenutku nitko nema točnu dinamiku distribucije od 1. svibnja nadalje. "Ako se dogodi negativan scenarij oko AstraZenece, onda smo već u procesu da naručimo još više Pfizera ne bismo li to kompenzirali", dodao je. Smatra kako će sigurno nešto postići oko korektivnog mehanizma distribucije cjepiva, jer "ljudi razumiju da je to situacija za koju nisu odgovorne zemlje".


Upitan je li zadovoljan kako je Europska unija odradila posao oko nabave cjepiva, odgovorio je kako nema dileme da su ugovori mogli biti bolje napisani u pogledu dinamike isporuke cjepiva u odnosu na ono što je dogovoreno.


Što se tiče skeptičnosti među građanima o sigurnosti pojedinog cjepiva, Plenković je poručio da je bitno kako će se i medijski govoriti o cjepivima. "Moramo se držati nekih autoriteta. Naša vertikala koja nam podupire zaključke je Svjetska zdravstvena organizacija, Europska agencija za lijekove i HALMED. To su regulatorna tijela. Ako golem broj stručnjaka iz jako velikog broja zemalja misli da je to u redu, onda nam to treba biti neka vrsta orijentira. To je najlogičniji i najbolji pristup koji možemo zauzeti", poručio je Plenković.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je što znači da će Nacionalni stožer civilne zaštite u petak odrediti smjernice kada je riječ o epidemiološkim mjerama za županije uz Jadran. "Radi se o dodatnom poticaju koji želimo dati županijskim stožerima, jer se stanje i incidencija po županijama razlikuju. Mi smatramo da nije vrijeme da se donose horizontalne mjere, posebice u onim županijama, a ima ih više na sjeveru zemlje, koje su u povoljnoj epidemiološkoj situaciji", rekao je. Dodao je kako je važna inicijativa koja postoji od početka, odnosno da su županijski stožeri pozvani da predlažu strože epidemiološke mjere, jer njihovi epidemiolozi i struka na terenu znaju gdje se pojavilo neko žarište, ili događaj koji se može dovesti u vezu sa širenjem virusa. "To je i na neki način i priprema, ne samo poticaj, za ono što je i što će biti sastavni dio europske politike za turističku sezonu, a to je taj regionalan pristup", rekao je Božinović, podsjetivši na prošlu sezonu kada su se borili da se Hrvatsku ne gleda kao na cjelinu, nego po županijama. Poručio je da se moramo svi angažirati, što uključuje i pojačane kontrole mjera i samodisciplinu. "Ako ste se u prošlim razdobljima, ili kad je bilo posla samo s jednom varijantom virusa, i mogli u nekim situacijama provući, sad je ta vjerojatnost manja u smislu da ćete se ipak možda zaraziti virusom", upozorio je Božinović.


{embed_infobox_gray}268632{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268633{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268634{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}268635{/embed_infobox_gray}