Od 1. rujna Mađarska je zatvorila svoje granice radi sprječavanja širenja koronavirusa. Iz Hrvatske prema Mađarskoj može se preko pet graničnih prijelaza, i to Duboševica-Udvar, Terezino Polje-Barcs (samo za građane iz Hrvatske i Mađarske), Baranjsko Petrovo Selo-Beremend, Donji Miholjac-Dravaszabolcs i Goričan-Leteneye. Od utorka je Hrvatska na crvenoj listi i u Slovačkoj te je obavezna samoizolacija od 14 dana ili do negativnog rezultata testa na koronavirus.

Problemi za radnike

Mađarska je zatvorila granice za sve koji u toj državi nemaju adresu stanovanja, a ulaz je omogućen samo u tzv. opravdanim slučajevima. Prošlog je tjedna Mađarska rekla da će zatvoriti svoje granice za strance kako bi suzbila rast broja slučajeva novog koronavirusa. Mađarski građani koji se vrate u zemlju mogu izići iz dvotjedne samoizolacije tek nakon dva negativna testa na COVID-19. Međutim, nakon razgovora s češkim premijerom Andrejom Babišem, u ponedjeljak, mađarski premijer Viktor Orban pristao je dopustiti češkim turistima koji su već rezervirali ljetovanje u Mađarskoj u rujnu da uđu u zemlju. Ta je iznimka zatim proširena na Poljsku i Slovačku, čiji građani, kao i češki, prilikom ulaska u Mađarsku moraju predočiti negativan test na COVID-19 koji nije stariji od pet dana.
Ta odluka mađarskih vlasti pogodit će i Slavonce i Baranjce koji se trebaju vratiti u neku od zemalja EU-a nakon godišnjeg odmora, pa će sada morati tražiti alternativne puteve. "Došli smo iz Njemačke prošli tjedan i trebamo se vratiti na posao u subotu. Mađarska je zatvorila granice i sada nemamo pojma hoće li nas pustiti da prođemo", rekao nam je Osječanin.

Međutim, iako za sada još uvijek nema službene potvrde, čini se da će Mađarska dopustiti tranzitni prijevoz i prolazak osobama koje se vraćaju u neku od zemalja EU-a, uz dokaz da imaju posao, na primjer, u Njemačkoj.
Česte promjene graničnih režima zbunjuju građane koji planiraju putovanja, pa je najbolje prije polaska u bilo koju zemlju dobro se informirati o pravilima.
Kako doznajemo iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva unutarnjih poslova, za hrvatske državljane, sukladno s trenutnim odlukama Stožera civilne zaštite RH, kao i preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ne postoji obveza samoizolacije bez obzira na to iz koje se zemlje vraćaju.

Hrvatski autoklub prikupio je informacije o velikom broju zemalja na jednom mjestu i objasnio putnicima sve oko koronavirusa i putovanja. Slovenija je, primjerice, Hrvatsku stavila na crvenu listu, što znači da hrvatski državljani nakon ulaska u Sloveniju moraju u 14-dnevnu karantenu. Iznimke su osobe koje prevoze robu i koje tranzit kroz Sloveniju moraju obaviti za 12 sati, kao i nositelji diplomatskih putovnica. Ulazak je slobodan i za policajce ili pravosudne policajce iz druge države ako obavljaju ekstradiciju tražene osobe, osumnjičenika ili slične poslove. Test na koronavirus obvezan je za osobe koje obavljaju usluge zbog kojih su dobile certifikat nadležnog ministarstva. Također, test je obvezan za osobe koje obavljaju određene ekonomske aktivnosti za koje moraju pokazati dokaz (certifikat i A1 certifikat), a moraju se i vratiti u svoju zemlju najkasnije 24 sata od ulaska. Ako je osoba zaposlena u inozemnoj tvrtki koja pruža usluge u Sloveniji, dužna je testirati se i potom može nastaviti s radom.
Austrija je Hrvatsku svrstala u skupnu nesigurnih zemalja i svojim građanima ne preporučuje putovanje u nju. Od 17. kolovoza svi građani koji ulaze u Austriju iz Hrvatske moraju imati negativan test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata ili u sljedećih 48 sati moraju obaviti test u Austriji. Pogranični radnici ne moraju imati test na koronavirus. Tranzit kroz Austriju je slobodan. Državljani Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Sjeverne Makedonije moraju od 15. kolovoza za ulazak u Srbiju imati negativan PCR test ne stariji od 48 sati. Građani Srbije pri ulasku u Srbiju ne moraju imati test. Kada je riječ o Njemačkoj, za hrvatske državljane koji se vraćaju u tu zemlju nema nikakvih ograničenja, no, kako doznajemo, većina tvrtki ipak traži da se testiraju na koronavirus. Međutim, test na koronavirus obvezan je za sve ako su bili u dvije hrvatske županije koje se nalaze na crvenoj listi - Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj, a vrijeme do testa provode u samoizolaciji.
Granice BiH otvorene su za državljane Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Od 16. srpnja građani EU-a mogu ući uz predočenje negativnog nalaza testa na koronavirus koji nije stariji od tri dana.
Hrvatska je na narančastoj listi u Nizozemskoj i svima koji dolaze iz naše zemlje savjetuje se 14-dnevna samoizolacija, no nije obvezna. Samoizolacija za Hrvate obvezna je u Irskoj, Velikoj Britaniji i na Cipru.

Zajednički pristup

Da u cijeloj Europi postoji svojevrstan kaos kada je riječ o prelasku granice, priznaju i vlasti pojedinih država.
Njemačka zato želi uskladiti ograničenja u EU-u, a u srijedu će se na sastanku veleposlanika u Bruxellesu tražiti ujednačeniji pristup svih država EU-a, kao što je bilo početkom godine, kako bi se očuvao integritet šengenskog prostora.

Šengenski prostor slobodnog protoka ljudi jedan je od stupova europske konstrukcije i sada ima 22 države članice Unije te četiri nečlanice - Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Dokument što ga je agencija France presse dobila na uvid predlaže zajednički pristup podatcima o pandemiji COVID-19, kriterije rizika, procjene i kategorizacije rizičnih zona. Predlaže se i zajednički okvir za mjere koje će se primjenjivati na rizične zone i ograničenja za putovanja s "posebnom pozornošću za pogranične regije". Ovisno o pojedinim zemljama, karantena može trajati od 10 do 14 dana, a testiranja se zahtijevaju nakon dolaska ili odlaska, i to 48 ili 72 sata prije. Tekst predlaže epidemiološke podatke (kvantitativne i kvalitativne), a cilj je izraditi zajedničku sanitarnu "kartu". Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti redovito objavljuje podatke, ali države ih rabe na različite načine, pa se neke više koriste nacionalnim podatcima o pandemiji, a druge regionalnim. Njemačka predlaže i zajedničku analizu epidemiološkog rizika te zajedničku deklaraciju za rizične zone. n