Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević, analizirajuću program nove vlade Andreja Plenkovića, predstavljen u četvrtak u Saboru, kaže kako je to uglavnom popis ciljeva koje svaka vlada sebi postavlja u smislu zaposlenosti, rasta standarda i primanja. Ono što će biti ključno, dodaje, to su mjere za njihovu provedbu koje bi trebale uslijediti. Prema njegovom mišljenju, u programu nema velikih promjena u smislu preraspodjela politika, partnerstva i odnosima prema osnovnim makroekonomskim agregatima, stabilnosti cijena i slično. U glavnim crtama, ističe, to je politika kontinuiteta, s tim da će naglasak biti na europskim sredstvima i izvorima, tj. hoće li se ta sredstva potrošiti smisleno.

On naglašava kako će trebati imati jake mehanizme kontrole potrošnje tih sredstava, jer Hrvatska ima slabe institucije, a i korupcija je prisutan problem. "Budući da će se mnogo toga oslanjati na preraspodjele povlačenja sredstava iz EU-a, trebat će podići razinu kvalitete institucija i transparentnost cijelog procesa kako ne bi najveći dio tih sredstava završio u netransparentnim transakcijama. Za to postoji objektivna opasnost za zemlje koje imaju slabe institucije, a Hrvatska je među njima", upozorava Lovrinčević.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje ostaje hoće li sredstva koja se povuku na neki način pridonijeti rastu proizvodnosti u Hrvatskoj ili neće. O tome ovisi i struktura predloženih projekata i dinamika njihove realizacije. Za sve zemlje koje su jako pogođene COVID-om to će biti dva ključna segmenta, smatra Lovrinčević.

"Ako se sredstva utroše na ono što će imati dugoročnog utjecaja na rast proizvodnosti, što je hrvatski ključni problem, onda bi se mogli postaviti temelji za rast proizvodnosti dugoročno. Ako potrošnja bude u segmentima koji ne pridonose dugoročno rastu proizvodnosti, onda se neće dogoditi ništa bitno s proizvodnosti. Dosadašnja praksa pokazuje da je povlačenje europskih sredstava u mnogim segmentima bilo raznoliko. Negdje je pridonijelo rastu proizvodnosti po zemljama u nekim sektorima, a negdje ne. To je bilo tipično tekuće trošenje, ili čak i instaliranje pojedinih parazitskih skupina. Nit vodilja u Plenkovićevom programu trebalo bi biti investiranje u programe koji će donijeti rast proizvodnosti - projekti i sektorske investicije koji tome pridonose. I drugo je, naravno, hoće li socijalni transferi kojima će se puniti jedan dio tih programa, uspjeti doprijeti do onih koji su najranjiviji. Mislim da su to dva ključna cilja kako bismo mogli reći da su ti programi polučili nekakav učinak. Program Vlade faktički će se svesti na provedbu protumjera glede bolesti COVID-19 i povlačenje europskih sredstava, a tekuće je manje-više zadano", rekao nam je Lovrinčević. I.Bošnjak n