Ova godina će, prema najavama iz Vlade, biti posvećena pripremama za uvođenje tzv. nacionalne mirovine, a kako je nedavno najavio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, projekt bi mogao zaživjeti 2021. godine. Kako je objavio portal Mirovina.hr, ovaj će institut ipak krenuti s drukčijim imenom i umjesto nacionalne mirovine u Hrvatskoj će se isplaćivati nacionalna naknada za starije osobe.

Strategija

Podsjetimo, riječ je o mirovini ili naknadi koja se isplaćuje starijim građanima koji nisu ispunili minimalne uvjete za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, odnosno nisu tijekom života stekli pravo na mirovinu. Portal Mirovina.hr objavio je kako je u posjedu jednog od prvih Nacrta prijedloga Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe iz kojeg je vidljivo tko će na nju imati pravo, kako će se ona isplaćivati i koliko bi mogla iznositi.

Uvođenje nacionalne mirovine predviđeno je bilo i Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje od 2017. do 2020. godine, a slične institute ima stotinjak svjetskih zemalja.

Kako podsjeća portal Mirovina.hr, Zakonom o socijalnoj skrbi zajamčena je minimalna naknada kao pravo na novčani iznos kojim se osiguravaju osnovne životne potrebe samca ili članova kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba i ona iznosi 800 kuna. Najniža, pak, mirovina koju se može dobiti za minimalnih 15 godina staža iznosi 1019,55 kuna. Prema najavama, visina nacionalne naknade ili nacionalne mirovine trebala bi biti između ta dva iznosa.

Prema podatcima iz izvješća pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, mirovinu u Hrvatskoj prima samo 64 posto stanovnika starijih od 65 godina. "Uvođenje nacio­nalne mirovine predviđene Strategijom bio bi važan korak kojim bi se mnogim starim osobama koje žive u siromaštvu omogućio dostojanstven život", navodi pravobraniteljica.

Kako stoji u prvom Nacrtu prijedloga zakona, kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu utvrđeni su hrvatsko državljanstvo, dob od 65 godina i prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, odnosno dohodovni cenzus. Predlaže se da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021. iznosi 800 kuna. Taj iznos bi se trebao usklađivati počevši od 1. siječnja 2022., a usklađivanja će se vezati uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podatcima Državnog zavoda za statistiku. Nadležno tijelo za provedbu postupka i ostvarivanje nacionalne mirovine bit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Trošak

S obzirom na predložene kriterije, procijenjeno je da će pravo na nacionalnu naknadu za starije ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini, te 21.840 osoba u 2022. To bi značilo da će uvođenje nacionalne naknade koštati državu 132 milijuna kuna u 2021. godini, te 186 milijuna kuna u 2022.

O pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe odlučivat će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ali postupak pak mora pokrenuti osoba koja zadovoljava uvjete. Kao i mirovine, nacionalnu naknadu isplaćivat će HZMO preko poslovnih banaka u tekućem mjesecu za protekli mjesec. Sva sredstva koja se isplate nakon smrti korisnika pripadaju državnom proračunu, a nacionalna naknada za starije osobe je osobno pravo korisnika i neće se moći prenositi na drugu osobu niti naslijediti. HZMO će također jednom godišnje provjeravati osobne podatke, ostvareni prihod te druge uvjete, navodi Mirovina.hr. n