Nacionalno vijeće za inovacije, kako tvrdi Večernji list, kojim će predsjedati ministar gospodarstva Darko Horvat, a zajednički ga voditi Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, trebalo bi biti osnovano u petak, vjerojatno na sjednici Vlade zakazanoj na taj dan. Da je riječ o projektu kojemu vladajući pridaju veliku pozornost, svjedoči i činjenica da će članovi toga tijela biti i drugi ministri, poput Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića, kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca.

Osnivanjem tog tijela Vlada želi uhvatiti korak s razvijenim svijetom, s obzirom na to da je Hrvatska prema ulaganjima u istraživanje i razvoj godinama na dnu europske ljestvice, a bez inovacija, kako se ističe, "nema razvoja društva i gospodarstva". Vijeće za inovacije trebalo bi pratiti i izvršenje Strategije pametne specijalizacije RH, usvojene još u vrijeme vlade premijera Tihomira Oreškovića. U sklopu njezine provedbe raspisan je i poziv za iskaz interesa za članstvo u tematskim inovacijskim vijećima (TIV) vezanima uz pet tematskih prioritetnih područja. I HGK je na svojim internetskim stranicama objavio poziv za iskaz interesa za članstvo u tematskim inovacijskim vijećima, ovisno o djelatnosti tvrtke ili organizacije koja mora biti relevantna za područje rada TIV-a.

Osječki stručnjak za ljudske resurse Željko Požega kaže kako osnivanje Nacionalnog vijeća za inovacije samo po sebi nije odluka od koje treba očekivati nekakve značajnije pomake u praksi, budući da je u politici poznato i nepisano pravilo da se rad takvih vijeća ili povjerenstava koje čine mnogobrojni predstavnici različitih ministarstava, institucija i udruga najčešće razvodni, teško koordinira i u pravilu pokaže neefikasnim. Međutim, dodaje, takva odluka može biti početak jednog novog načina strateškog promišljanja državne politike u kojoj će se konačno shvatiti važnost znanosti i istraživanja te uspostavljanja jednog novog koncepta gospodarstva koje će uporište imati u proizvodnji potpuno novih tehnoloških proizvoda ili inovacija, odnosno proizvodnji novih proizvoda u jednom segmentu.

- Hrvatska preko ministarstava, HAMAG-a i HBOR-a na razne načine potiče poduzetnike i u suštini nije problem visina iznosa novca koji se nepovratno, ili uz nisku kamatu, plasiraju poduzetnicima, nego je problem kriterija i načina kako se taj novac dodjeljuje. Drugim riječima, ne postoji sustav prepoznavanja start-upova koji imaju potencijal i značajnijeg ulaganja u takva mala poduzeća koja bi, ako se adekvatno razviju, mogli nositi gospodarstvo i otvarati stotine, ili čak tisuće radnih mjesta - smatra Požega. I.Bošnjak n