13.07.2018., Osijek - Trudnoca. 
Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
13.07.2018., Osijek - Trudnoca. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
PIXSELL
30.11.-0001., 00:00
SVE MANJE PORODA U HRVATSKOJ
Žene rađaju sve kasnije, veći je broj carskih rezova
U osam godina broj rodilja smanjen je za 8000 - 2017. bilo ih je 36.101, a 2009. godine 44.068

Broj rođenih svake se godine smanjuje, a dob hrvatskih rodilja je u porastu, pokazuju podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu. Lani je u rodilištima diljem Hrvatske rođeno 36.730 djece, čije su majke najvećim dijelom tridesetogodišnjakinje ili u prvoj polovici trećeg desetljeća života. Broj poroda smanjio se za više od tisuću u odnosu prema godini prije, a povećao se broj žena koje su imale više pobačaja.

Pozitivno smanjenje zabilježeno je tek kada je riječ o maloljetnim rodiljama i majkama tinejdžericama.

Lani je u Hrvatskoj registriran 36.101 porod - bilo je 36.581 živorođeno i 149 mrtvorođene djece, dok je u prvih sedam dana života umrlo 74 novorođenčadi. U odnosu prema 2016. zabilježen je pad broja poroda za 2,7 % (1006 poroda manje). Podatak za uzbunu je da smo od 2009. godine izgubili 7967 rodilja - te godine rodilo je čak 44.068 žena.

Majke djece rođene prošle godine u najvećem su broju, kao i godinu ranije, rađale u dobi od 30 do 34 godina (34,03 %) i ta je dob u porastu. S neznatnim povećanjem u odnosu prema 2016., slijede rodilje u dobi od 25 do 29 godina (28,39 %), ali i u dobi od 35 do 39 godina (18,01 %). Bilo je 1229 rodilja u dobi od 40 do 44 godine, a 57 ih je u trenutku poroda imalo više od 45 godina (od 45 do 49). Iznad 50 godina imala je jedna rodilja.

Maloljetne majke

Manje je i maloljetnih rodilja - prošle godine rodile su 234 žene mlađe od 17 godina, dok ih je 2016. bilo 259. Smanjio se i broj adolescentnih rodilja u dobi od 14 do 19 godina (s 1073 u 2016., na 987 u 2017.). Broj mlađih punoljetnih majki u dobi od 18 i 19 godina je u padu - s 814 u 2016. stigao je na 752. "Smanjenje broja poroda u maloljetnica moguće je povezati s razvojem mreže savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih u službama školske i adolescentne medicine zavoda za javno zdravstvo kao i medijskom davanju pozornosti zdravstveno-edukativnim programima i promicanju zdravlja mladih", stoji u analizi HZJZ-a. Ističe se i kako su promjene vezane uz smanjenje udjela u broju djece majki u dobi ispod 20 i iznad 35 godina, osim u Hrvatskoj, zabilježene i u drugim zemljama u okruženju - Sloveniji, Češkoj, Austriji i Mađarskoj. Međutim, s navršenih tek 14 godina života lani je rodilo sedam hrvatskih djevojčica - tri više u odnosu prema godini prije.

Prošle godine došlo je do promjena u načinu prikupljanja i dostave podataka iz rodilišta, što je, pretpostavlja se, dovelo do velikih oscilacija u ukupnom broju ranijih rodilja i pobačaja (umjesto "0" ostavljale su se praznine u pripadajućim rubrikama). "Sve to upozorava na slabljenje kvalitete izvješćivanja iz rodilišta", upozorava HZJZ.

Podatak o ranijim porodima evidentiran je tek među 30.122 rodilje - 8 % je prvorotkinja (11.389), 39 % drugorotkinja (11.833), dok je 23 % žena s tri ili više ranijih poroda (6900). Za čak 5979 (16,56 %) rodilja nepoznat je podatak o prehodnim porođajima. Kako podatci prethodnih godina pokazuju da je udio provrotkinja iznosio od 45 do 50 %, pretpostavlja se da je riječ o toj skupini (2016. imali smo 18.533 prvorotkinja). Dodajmo kako je u posljednjih 12 godina najviše žena koje su rodile troje i više djece bilo u 2009. - 8078.

Prema podatcima od 2001. do 2016. više od 80 % rodilja nije imalo ranijih pobačaja. Udio rodilja s jednim pobačajem u istom razdoblju iznosio je između 13 i 14 %, s dva pobačaja oko 3 % te s više pobačaja oko 1 %. Kada je riječ o 2017., kao i za podatak o ranijim porodima, zbog promjene metodologije bilježenja podataka - za čak 26 % rodilja taj podatak ostao je nepoznat. Ipak, u odnosu prema 2016. vidljivo je povećanje u broju žena koje su imale više pobačaja - dva i više pobačaja bilo je za 3,4 % više (lani 1135, preklani 1089), dok je broj tri i više pobačaja uvećan za 1,16 % (lani 419, preklani 377).

Zabilježen je porast i u broju carskih rezova - lani ih je bilo 9127, što je za 7 % više u odnosu prema 2016. Najviše djece rođeno je uobičajenim vaginalnim porodom (75,70 %), a slijedi carski rez (24,85 %). Problem porasta broja carskih rezova povezuje se sa slobodnim izborom pacijenta, ali i povećanim oprezom struke vezano uz sve češće tužbe u komplikacijima u trudnoći, ističe HZJZ.

611 blizanaca

Podatci o antenatalnoj skrbi pokazuju da 75,91 % trudnica obavi devet i više pregleda, a vodeći uzroci mrtvorođenja vezani su uz komplikacije u trudnoći (28,9 %) najčešće povezani s patologijom posteljice ili pupkovine. Perinatalna smrtnost uvjetovana je umiranjem djece manje težine - lani je tako rođeno 2005 djece s manje od 2500 grama (90 manje nego 2016.), koji čine 78,1 % svih perinatalno umrlih.
Bebe u hrvatskim rodilištima rađale su se najčešće s 3000 do 3500 grama (36,69 %), imali smo lani i 611 poroda blizanaca (1207 živorođenih), devet poroda s trojkama (27 živorođenih), a u čitavoj Hrvatskoj lani nisu rođene ni jedne četvorke. n