28.10.2016.Sibenik - Sudski cekic. 
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
28.10.2016.Sibenik - Sudski cekic. Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
PIXSELL
30.11.-0001., 00:00
SVE MANJE PREDUGIH POSTUPAKA
Kontrec: U zastaru odlazi samo četiri do pet kaznenih predmeta
Razlozi smanjenja broja duži su rokovi zastare te velik pritisak prema sucima da brže rješavaju predmete, kaže čelnik UHS-a

Predugi sudski postupci prijašnjih godina nerijetko su dovodili do zastarijevanja predmeta, no toga je sve manje, tvrde pravosudni dužnosnici.

Ipak, događa se da pravomoćno osuđeni ni dana ne provedu u zatvoru jer jednostavno pobjegnu, pa se vrate nakon zastare. Koliko ih se tako izvuklo iz ruku pravde, ne zna se, jer o tome nema službenih statistika.

Nema evidencije

Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa, kazneni progon, prema Kaznenom zakonu, zastarijeva ovisno o kaznenom djelu. Tako, primjerice, za kazneno djelo ubojstva kazneni progon zastarijeva nakon 40 godina, za prijevare nakon 15 godina, no ako je prijevarom pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, progon zastarijeva nakon 20 godina. Ako je prijevarom nastala mala materijalna korist, zastara nastupa nakon šest godina. Kazneno djelo "izbjegavanje carinskog nadzora" zastarijeva nakon 15 godina. Iz Ministarstva pravosuđa ističu da se rokovi zastare za kaznena djela u pokušaju računaju kao i za dovršena kaznena djela.

- Na razini cijele zemlje broj kaznenih predmeta koji odu u zastaru svodi se na četiri ili pet, a nekada i manje. O tome se više ne vodi posebna statistika jer više nije problem. Prvi razlog što je zastara tako mali broj jest taj što je zakonski došlo do produženja rokova zastare, a, s druge strane, velik je pritisak prema sucima da rješavaju predmete što brže, pa moraju voditi računa da im predmeti ne odu u zastaru. To ne znači da se u nekom pojedinačnom slučaju ne može pojaviti, no trebali bi postojati neki objektivni razlozi za to, poput, primjerice, nedostupnosti okrivljenika, nemogućnosti provođenja dokaza i slično, a kada bi do zastare došlo zbog subjektivnog propusta suca, onda bi to bilo neuredno obnašanje sudačke dužnosti i slijedio bi redovit stegovni postupak - kaže sudac Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.

Zastara izvršenja kazne počinje teći s danom kada je presuda kojom je kazna izrečena postala pravomoćna. Kad se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara počinje teći s danom pravomoćnosti presude o opozivu. Zastara ne teče u vrijeme za koje se, prema zakonu, izvršenje kazne ne može početi ili nastaviti. Zastara izvršenja kazne ne teče u vrijeme izdržavanja kazne.

- Napominjemo da se, ako je prije proteka rokova zastare kaznenog progona donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produžuje za dvije godine. Zastara kaznenog progona počinje teći s danom kad je kazneno djelo počinjeno. Ako posljedica koja je obilježje kaznenog djela nastupi poslije, zastara počinje teći od tog trenutka. Zastara kaznenog progona ne teče u vrijeme za koje se, prema zakonu, kazneni progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti. Zastara za kaznena djela počinjena na štetu djeteta počinje teći od punoljetnosti žrtve - doznajemo iz Ministarstva pravosuđa.

Izuzetci

Na primjer, kod silovanja ili razbojstva kazneni progon zastarijeva nakon 20 godina, a kod obijesne vožnje nakon deset godina, kao i kod nedopuštene trgovine. Nakon 15 godina nastupa zastara za primanje mita i kod utaje poreza ili carine.

Ipak, ima i kaznenih djela za koja nema zastare, a to su genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, teško ubojstvo, ubojstvo osobe pod međunarodnom zaštitom... n