Prijedlog mirovinske reforme koju je u lipnju najavio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izazvat će i prije jesenske rasprave i usvajanja u Saboru vjerojatno vrlo oštre kritike. Ne zbog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju koje se odnose na brže izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce, podizanja dobi na 67 godina života za starosnu mirovinu ili većeg penaliziranja ranijeg odlaska u mirovinu, nego zbog prvog i drugog mirovinskog stupa.
Kada je riječ o budućim isplatama mirovina iz prvog i drugog mirovinskog stupa i problemu koji očekuje buduće umirovljenike koji su bili obvezni biti osigurani u oba stupa, jer bi odlaskom u mirovinu trebali imati niže mirovine, Ministarstvo predlaže da mogu birati hoće li primati nižu mješovitu mirovinu iz oba stupa, ili onu koju bi primali da su bili samo u prvom stupu, uz dodatak od 27 posto novca iz državnog proračuna.Bez dodatka
Konkretno, prema prijedlogu osiguranici koji se odluče da će primati mješovitu mirovinu iz prvog i drugog stupa ne bi imali pravo primati dodatak od 27 posto na dio mirovine iz prvog stupa. Ako bi izabrali mirovinu pod istim uvjetima kao osiguranici isključivo prvog stupa, tada ti uvjeti uključuju i pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto na cijelu mirovinu. No, u tom slučaju nemaju pravo na dio mirovine iz drugog stupa, a svoju mirovinsku štednju u drugom stupu u trenutku umirovljenja morali bi prenijeti u državni proračun.Na taj način Vlada želi riješiti financijski "raskorak" koji ima kod isplata mirovina. Za isplatu je potrebno, kako je to prezentirao premijer Andrej Plenković, 38 milijardi kuna godišnje. Od doprinosa ide 21 milijarda, a 17 milijardi kompenzira se iz poreznih prihoda.
Drugim riječima, nacrt prijedloga mirovinske reforme znači da bi država buduće umirovljenike gotovo ucijenila - dobit ćete dodatak na mirovinu od 27 posto samo ako svoju štednju iz drugog stupa prenesete u državni proračun. A to će prema sadašnjim uvjetima učiniti velika većina, jednostavno jer će sustav biti takav da se nikome neće isplatiti koristiti nižu mješovitu mirovinu iz prvog i drugog stupa, kada će moći dobiti nešto višu mirovinu prema modelu koji predlaže Vlada. A ta mirovina zapravo će ovisiti o državnom proračunu, odnosno poreznim obveznicima i vjerojatno političkim hirovima nekih budućih vlada.
Dio prijedloga zakonskih izmjena koji se odnosi na dodatak na mirovine od 27 posto sporan je i mirovinskim fondovima koji već duže vremena upozoravaju na probleme koji će se dogoditi kada u mirovinu počnu odlaziti osiguranici koji su izdvajali novac u dva stupa mirovinskog osiguranja. Direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Dijana Bojčeta Markoja istaknula je za naš list kako se prije 16 godina, kada se kretalo u mirovinsku reformu, znalo da se iz prvog stupa neće moći isplaćivati sve mirovine.
- Zbog toga se pozvalo građane da štede u drugom stupu. Smisao je štednje u drugom stupu, kao i čitave mirovinske reforme, da se osiguraju veće mirovine u budućnosti. Mirovinski fondovi svoju su zadaću uvećavanja štednje na računima svojih članova izvršili vrlo uspješno. Među najuspješnijima su u Europi. Od početka rada zaradili su 31 milijardu kuna, koje su na osobnim računima građana. Međutim, smatramo da nije dobro da građani koji štede u drugom stupu imaju drugačija, odnosno manja prava od drugih građana - naglašava Dijana Bojčeta Markoja.
Tri razloga protiv
Dr.sc. Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je i član radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koju je osnovalo Ministarstvo, negativno je ocijenio prijedlog i u analizi koju je objavio prije nekoliko dana kaže kako prijedlog smatra izrazito lošim zbog tri razloga. Drži da se njime gubi smisao postojanja drugog mirovinskog stupa, poništava se reforma iz 1999. i 2002., i poništavaju se napori prethodnih vlada da se osuvremeni hrvatski mirovinski sustav. Nadalje, Nestić kaže kako će se uz ovakav prijedlog izmjena primjerenost mirovina nastaviti smanjivati u budućnosti. Naposljetku, kao treći razlog navodi da postoje značajni troškovi provedbe koji se prebacuju na buduće generacije, što je neodgovorno s obzirom na demografske i migracijske trendove.Nestić podsjeća da je ovaj problem razlike u visini mirovina, koji se već pojavio kod prvih osoba koje su otišle u mirovinu, a 2002. godine mogli su birati između "jednostupnog" ili "dvostupnog" osiguranja, Vlada riješila omogućavanjem izbora povoljnije mirovine. Naime, povratak na "jednostupne" mirovine trenutačnim zakonskim rješenjem moguć je za osobe rođene između 1952. i 1961., koje su dobrovoljno izabrale osiguranje u oba stupa. Za osobe koje su prema zakonu morale biti obvezno osigurane u oba stupa, dakle koje su na početku 2002. imale manje od 40 godina, takva mogućnosti nije predviđena i one bi u slučaju da se ništa ne učini imale znatno niže mirovine od prethodnih generacija. "Obvezni dvostupaši“ još nisu stekli uvjete za mirovinu, osim određenog broja osoba s beneficiranim stažom. Prvi "obvezni dvostupaši“ mogli bi se pojaviti u travnju 2019., i bile bi to prijevremene umirovljene žene rođene počekom 1962. godine, koje imaju 57 godina i tri mjeseca, i najmanje 32 godine i tri mjeseca radnog staža.