Od istraživačkih priča koje su otvarale važne društvene probleme do tema o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, istraživačka novinarka Ana Trcol godinama svojim radom pokazuje koliko novinarstvo može biti snažan pokretač promjena. Ipak, iza ozbiljnog novinarskog rada krije se Riječanka sa zagrebačkom adresom koja voli more, knjige i trenutke kada može nakratko zaboraviti na posao. O novinarstvu, novoj redakciji, pričama koje su je najviše dirnule, Rijeci, ljetu i planovima, razgovarali smo s Anom, koja je odnedavno dio ekipe emisije "Provjereno", čija se nova sezona na Novoj TV počinje emitirati u četvrtak, 3. rujna.

"Svi u redakciji su dragi i lijepo su me dočekali, tako da je prvi dojam definitivno jako pozitivan. Atmosfera je ugodna, ljudi su susretljivi", rekla nam je Ana. Istaknula je kako joj je novom karijernom izazovu privukla mogućnost da se ponovo okuša u televizijskoj formi, koja, kako kaže, ipak pruža prostora da se određenom problemu pristupi dublje i podrobnije. "Takav format omogućuje da se tema ne zadrži samo na površini, nego da se istraži njezin kontekst, čuju različite perspektive i gledatelju ponudi cjelovitija slika", objasnila je.

Dodatni šum

Kao dio ekipe "Provjerenog", Ana surađuje s cijenjenom istraživačkom novinarkom Dankom Derifaj, za koju kaže da je primjer i inspiracija. "Osim što je lijepo u prvim danima novog posla imati poznato lice u neposrednom okruženju, Danku Derifaj uvijek je vrijedno imati u redakciji. Ima veliko iskustvo, širinu i perspektivu, a svoje znanje uvijek je spremna podijeliti i pomoći savjetom. Posebno cijenim način na koji se kao novinarka zauzima za slobodu i profesionalne standarde", istaknula je i dodala da je posebno privlače priče koje se tiču povijesno marginaliziranih skupina, čiji su glasovi i iskustva često zanemareni ili nedovoljno zastupljeni u javnom prostoru.

NOVA TV

S obzirom na to da živimo u vremenu društvenih mreža i umjetne inteligencije, nekad nova tehnologija može stvoriti dodatni šum i otežati razlikovanje provjerenih od nepouzdanih informacija, ali Ana ističe da su osnovna pravila novinarske struke ostala ista i upravo su ona najbolji kriterij za procjenu informacija. "Provjera izvora, više sugovornika i odgovorno provjeravanje činjenica. Bez obzira na to koliko se medijski prostor mijenja, tih se standarda treba držati", kaže ona.

Zaštita okoliša

Danas se istraživački novinari u svom radu suočavaju s brojnim preprekama. Ana je objasnila kako je mogućnost slobodnog izvještavanja novinara globalno ugrožena, bar tako pokazuje Indeks slobode medija za ovu godinu, izvještaj koji godišnje objavljuju Reporteri bez granica. "U Hrvatskoj se stanje ocjenjuje kao problematično, a kao glavne razloge navode veliki broj SLAPP tužbi protiv novinara kojima se oni financijski iscrpljuju i zastrašuju. Tu je i tzv. lex AP, kojim se kriminalizirala objava informacija iz istraga. Novinari su izloženi prijetnjama, pritiscima, a vidjeli smo to i prošle godine, kada je DORH odlučio kazneno progoniti Danku Derifaj zbog novinarskog posla", kaže Ana, koja se tijekom karijere u medijima bavila širokim spektrom tema, između ostalog izvještavala je i o klimatskim promjenama.

Ana kaže da su klimatske promjene danas možda nešto zastupljenije u mainstream medijima, ali se o njima i dalje često govori kroz prizmu katastrofičnih, "doom" scenarija ili se pretjerano naglašava uloga pojedinca, odnosno promjena njegovih svakodnevnih navika. Smatra da nedostaje fokus na one koji imaju najveću moć i utjecaj – velike zagađivače i korporacije koje sustavno uništavaju okoliš, ali i vlasti koje im to dopuštaju. "Nedostaje nam ozbiljniji razgovor o tome koliko su javne politike ambiciozne i što institucije mogu i moraju učiniti kako bi se klimatska kriza doista počela rješavati", kazala je.

Novinarski posao utjecao je na Anu i privatno, osobito kada je riječ o odnosu prema okolišu. Kroz godine rada i razgovore sa znanstvenicima, stručnjacima i aktivistima koji se bave zaštitom okoliša, kaže, stekla je više znanja i dublji uvid u razmjere problema s kojima se društvo suočava. "Posao mi je pomogao da bolje razumijem koliko su pitanja zaštite okoliša složena i koliko je važno o njima govoriti na temelju činjenica i stručnog znanja. Trudim se biti svjesnija tih pitanja i živjeti u skladu s onim što smatram ispravnim", kaže ona.

Dokoličarenje

Promjene koje se posljednjih godina događaju na Jadranu, od klimatskih promjena do sve intenzivnijeg turizma, Ana prati s velikom zabrinutošću. "Nedavno je objavljena analiza Građevinskog fakulteta u Rijeci o obali Primorsko-goranske županije, koja je pokazala da su Rijeka i dijelovi Kvarnera izloženi riziku od plavljenja i porasta razine mora. Drago mi je što se stručnjaci ozbiljno bave tom temom, ali istodobno se pitam koliko će se njihove preporuke doista uzimati u obzir pri donošenju odluka. Masovni turizam svojevrsna je zamka: donio je veći životni standard turističkim sredinama, ali je istodobno doveo do devastacije okoliša, uzurpacije javnog prostora i narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva", objasnila je i dodala kako je vrijeme da se preorijentiramo na održivije prakse i prestanemo ljude i prirodu podređivati rastu masovnog turizma. Novinarski savjet koji joj je posebno ostao u pamćenju glasi: "Drž' se pravila struke."

Inače, Ana je za Novi list bila ispričala kako bi, da nije novinarka, bila morska biologinja, a sad nam je objasnila i zašto: "U moru se najbolje osjećam." Dio godišnjeg odmora provela je u Rijeci, a ljetovanje je ispunila čitanjem te svima preporučuje čitanje manifesta Mladena Stilinovića "Pohvala lijenosti", jer je, kako kaže, velika pobornica dokoličarenja, vještine za koju tvrdi da je u kapitalističkom sustavu neopravdano ocrnjena. Ana kaže da je u Zagrebu stvorila gustu mrežu bliskih prijatelja i ljudi bez kojih si danas ne može zamisliti život, ali Rijeka je ipak njezin grad i kad joj dođu gosti, točno zna kamo ih mora odvesti. "Svakoga tko mi dođe u goste odvedem u Volosko, na kupanje na mulu, kako bih razoružala eventualne skeptike oko ljepota Sjevernog Jadrana. Budući da smo ipak u Rijeci, vodim ih i na kupanje na Pajol. Jer, kad si već u prilici, uvijek se valja okupati između dva bisera industrijske baštine", zaključila je Ana.