Posljednjih godina ženske su kravate iznimno zastupljen modni detalj. Bio je to povod za razgovor sa znalcima iz te domene Darkom Dovedanom te stručnjakom za ženske kravate Leonom Palićem iz zagrebačkog Muzeja Cravaticum.

Vrsni ste poznavatelji povijesti kravate. Kažite nam stoga kad su ženske kravate ušle u modu, je li to bilo u vrijeme sufražetkinja ili možda čak i prije?

- Na ovo pitanje je podosta teško dati odgovor tko je prvi od žena nosio kravatu, ali zasigurno bismo onda trebali spomenuti sufražetkinju Ameliju Bloomer, pokretačicu prvog časopisa za žene The Lily, te osobu koja je usko vezana uz reformu odjeće za žene, zbog koje je stil odijevanja dobio čak i ime po njoj - “bloomers”. Kroz časopis The Lily žene su krenule u novom, malo muževnijem pravcu odijevanja u kojem su često iskazivale tada muški predmet kao i ženski - razni formati kravata su se nosili od onih tradicionalnih, ali i samo vrpca i leptirki. To su tada bili tek počeci, jer kravata će se naći na ženskim vratovima tek u međuratnom razdoblju kada će to imati puno veći odjek.

MUZEJ CRAVATICUM

Prema vašem mišljenju, koja je razlika, ako je ima, u pogledu dizajna - kroja između ženskih i muških kravata?

- Razlike su prvenstveno u stilu i veličini, nego što bi razlika bila u dizajnu. Tako da ta razlika može biti gotovo neprimjetna. Neki dan sam u Zagrebu vidio mladu djevojku s onim što bi na prvi pogled bila muška kravata, ali joj je dobro stajala, tako da se čini da se ta razlika između striktno muškog i ženskog lagano briše. Dosta modnih marki i prezentira svoje kravate kao unisex. Tako da vizualno dosta ljudi ne može razaznati je li kravata napravljena za muškarce ili žene, osim ako ne usporede dužine ili stilski kontekst. Naša Ana Knežević je tu napravila korak naprijed, te je patentirala svoju žensku kravatu koja je postala pravi hit.

MUZEJ CRAVATICUM

U kojoj su mjeri ženske kravate zastupljene u vašem muzeju? Kažite nam nešto više o projektu koji ste realizirali sa švedskom umjetnicom?

- U našem muzeju imamo stolić upravo posvećen ženama koje su taj modni dodatak, koji dolazi upravo iz naše zemlje, popularizirale za žensku publiku. Za tom čajankom nalaze se Taylor Swift, Madonna i Margaret Thatcher. Tu su i opisane prve pionirke tog “mainstreama”, a to su Marlene Dietrich i Coco Chanel. Poznata Lili bila je prva dama filmskog svijeta koja je u svojim ulogama znala tumačiti “femme fatale”, gdje je nosila mušku odjeću koja za to razdoblje označava uredno nošenje kravata. Coco je često u svojim kreacijama ubacivala taj muški predmet na svoje modele i kreacije. Na našem zidu iznad njihovih glava nalaze se ženske kravate Ane Knežević koje nose tu simboliku, kad taj muški predmet s malo preinake ulazi i u ženski svijet. Nedavno smo u našem muzeju imali izložbu i radionicu višestruko nagrađivane švedske umjetnice koja se zove Ludmila Christeseva. Ova svestrana umjetnica kroz svoju izložbu na interaktivan način poziva sudionike da sudjeluju u stvaranju umjetničkih djela, služeći se kravatama koje se pretvaraju u cvijet. Takva umjetnička djela se kroz njen projekt stvaraju diljem svijeta, globalno povezujući žene koje kroz radionice razgovaraju, preispituju teme feminizma, kulturne diplomacije, svjetskog mira i socijalne pravde.

DAVOR KOVACEVIC

Glumice Nicole Kidman i Kim Basinger u pojedinim su filmskim naslovima nosile kravatu, kao i Emily Blunt u filmu “Vrag nosi Pradu 2”, a znaju ih odjenuti i za filmske premijere. Prema vašim saznanjima, u kojoj je mjeri muškarcima zanimljivo vidjeti ženu s kravatom?

- Muškarcu koji je otvorena uma, koji nije opterećen zadanim normama, svaka žena koja se ne libi nositi i prezentirati kravatu koja tradicionalno dolazi iz “muškog svijeta”, mora biti zanimljiva.

Smatrate li da je ženska kravata izraz bunta, provokacije, zaigranosti ili možda odraz nečeg drugog?

- Iako se na to može gledati kao na neki alat kojim se, pogotovo nekad, više simbolički, ženski svijet htio izjednačiti po pravima s muškarcima, tako da bi ga se i moglo definirati kao buntovni, nadam se da je ta potreba iza nas, te da je danas takav modni dodatak više odraz individualnosti i kreativnosti, koji će neprestano mijenjati svoje forme, a time i izraz.

Skulptura Yasne Skorup Krneta

MUZEJ CRAVATICUM

Je li kravata “stariji brat” leptir-mašne? Možete li nam kazati nešto više i o tom modnom dodatku?

- Kravata je ustvari otac samoj leptir-mašni koja proizlazi iz nje. Ona je svojim mašnastim oblikom dobila anglofonski naziv “bow”, dok u drugim europskim zemljama to najčešće dolazi prijevodom francuske riječi papillon što označava leptira. Neki će dati mašti na volju pa će reći da je nastala, jer su engleska gospoda bila škrta pa su kupovala omanje komade svile i vezala ih kao mašnu, da kroz taj odjevni predmet sakriju svoju neimaštinu. Neke podsjeća odmah na riječ luk, ali onaj koji odapinje strijele, dok se isto može povući paralela s bontonom tadašnjega vremena, jer on nalaže upravo naklon mladoj dami bez da kravata odleprša na vjetru. “Black tie” i “white tie” manirizam upravo dokazuju taj stil visokog društva i njegove funkcionalnosti da upravo ta naša kravata ne bi “letjela”.

Nike Usmaini