Gotovo izumro aksolotl krasi ulice Mexico Cityja
Znanstvenici koji prate stanje populacije te vrste u divljini već dvije godine nisu vidjeli nijedan primjerak
Gosti i stanovnici Mexico Cityja teško mogu izbjeći susret s jednim od najprepoznatljivijih simbola grada - aksolotlom.
Taj neobični daždevnjak, latinskoga naziva Ambystoma mexicanum, jedinstven za područje Meksika, prikazan je na muralima, u vagonima podzemne željeznice i na brojnim skulpturama, često u društvu nogometne lopte. Nazvan prema riječi iz jezika nahuatl koja znači “vodeno čudovište”, aksolotl (izgovara se a-šo-lo-tul) postao je neslužbena maskota grada uoči pet utakmica Svjetskog prvenstva koje će se odigrati u glavnom gradu Meksika, uključujući i susret otvaranja turnira, večeras s JAR-om. No mnogi Chilangosi, kako se nazivaju stanovnici Mexico Cityja, smatraju da se lik kritično ugrožene životinje upotrebljava kao marketinški simbol kako bi se pažnja javnosti skrenula s infrastrukturnih problema grada i nedovoljnih napora za zaštitu prirode. Nezadovoljstvo je dodatno pojačano činjenicom da znanstvenici koji prate stanje populacije aksolotla u divljini tvrde da već dvije godine nisu vidjeli nijedan primjerak.
Ova je vrsta stoljećima živjela među činampama, poljoprivrednim površinama izgrađenim na umjetnim plutajućim otocima koji su nekada hranili astečku prijestolnicu Tenochtitlan, na prostoru današnjeg Mexico Cityja. Međutim, jezero na kojem je grad izgrađen uglavnom je isušeno tijekom kolonijalnog perioda, a njegovi preostali dijelovi danas su pod pritiskom urbanizacije i zagađenja. Jedno od posljednjih utočišta aksolotla ostala je južna gradska četvrt Xochimilco, poznata po mreži kanala, bogatom folkloru i šarenim čamcima, koji privlače brojne posjetitelje.
Prema podatcima Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika (UNAM), u Xochimilcu je 2014. evidentirano prosječno 36 aksolotla po četvornom kilometru, što je dramatičan pad u odnosu prema približno 6000 jedinki po četvornom kilometru zabilježenih 1998. Posljednji popis započeo je 2024., a dvije godine poslije istraživači još nisu uspjeli pronaći nijednog aksolotla. Ipak, analizom DNK-a iz uzoraka vode potvrđeno je da aksolotli i dalje preživljavaju u kanalima. UNAM planira objaviti rezultate istraživanja do kraja ljeta.
Luis Zambrano, direktor Laboratorija za ekološku obnovu pri UNAM-u, upozorava da aksolotlu prijete brojni problemi. Osim stalnog dotoka nedovoljno pročišćenih otpadnih voda, među novim prijetnjama navodi pretvaranje činampi u nogometne terene, ali i prekomjerni razvoj turizma, koji je prvobitno bio zamišljen kao ekološki. Aksolotli kisik apsorbiraju kroz kožu, zbog čega su posebno osjetljivi na zagađenje vode.
- Masovni turizam postao je strašan problem sada, s obzirom na Svjetsko prvenstvo. Vlada misli da je više bolje, ali to nije istina na ovim područjima visoke ekološke vrijednosti - rekao je Zambrano.
Prošlog mjeseca ispred stadiona Azteca uklonjena je skulptura aksolotla s nogometnom tematikom nazvana “Ajologol”, jer su se ljudi previše fotografirali i blokirali ulaz na stadion, ali će uskoro biti postavljena na novu lokaciju u blizini.