U 77. godini preminuo je Veljko Barbieri, poznati gastronomski stručnjak i književnik, koji je na jedinstven način spajao književnost i kulinarstvo, ostavivši iza sebe bogat i prepoznatljiv opus, koji je obuhvaćao pripovijetke, romane, eseje te kazališna, radijska i televizijska dramska djela.

Bio je dobitnik godišnje nagrade "August Šenoa" Matice hrvatske za književnost i umjetnost za djelo "Dioklecijan". Uvršten je u antologiju hrvatskog putopisa od 16. stoljeća do danas i antologiju hrvatske kratke priče. Šira javnost najviše ga pamti kao voditelja televizijske emisije "Jelovnici izgubljenog vremena" i autora gastronomskih rubrika. Emisija "Jelovnici..." nije bila tek klasični kulinarski format jer je Barbieri kroz stare recepte, običaje i zaboravljena jela pripovijedao priču o hrvatskoj tradiciji, identitetu i svakodnevici nekih prošlih vremena. Gledatelje je upoznavao s pripremom tradicionalnih hrvatskih jela koja su polako nestajala iz kuhinja, a hranu je tumačio kao važan dio povijesti civilizacije.

Rođen je 14. svibnja 1950. u Splitu. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je filozofiju i španjolski jezik. Bio je član Društva hrvatskih književnika i Zajednice hrvatskih umjetnika.

Od njegovih kolumni u tjedniku Nacional nastali su i "Kuharski kanconijeri I-IV", objavljeni do sada u nekoliko izdanja i na nekoliko jezika. Tim je djelom Barbieri stekao i međunarodno priznanje - 2005. godine u Švedskoj osvojio je prestižnu nagradu Gourmand World Cookbook Award u kategoriji mediteranske kuhinje, odnosno za autore "koji kuhaju perom".

Autor je niza knjiga posvećenih gastronomiji, među kojima su i zbirke pripovijedaka "134 male priče o hrani", "100 mitova o hrani" i "Priča o dalmatinskoj kuhinji". Zbirka "134 male priče o hrani" 2003. godine na sajmu knjiga u Barceloni proglašena je najboljom knjigom u konkurenciji književnosti o hrani, čime je Barbieri dodatno potvrdio međunarodni status autora koji je gastronomiju znao pretvoriti u književnost.

Među njegovim najpoznatijim djelima bila je i opsežna kuharica "Hrvatska kuhinja", koja je 2013. proglašena najboljom domaćom kuharicom te se plasirala u završnicu Gourmandova izbora najboljih kuharica svijeta. Barbieri je u njoj okupio čak 606 recepata iz svih krajeva Hrvatske - od predjela, juha i rižota do ribljih specijaliteta, mesnih jela i tradicionalnih kolača. Recepti su uglavnom počivali na starim, domaćim jelima kakva su se nekad pripremala u obiteljskim kuhinjama, a Barbieri ih je nastojao približiti novim generacijama.