Izložba Laibach: Dvorana zrcala 1980-1995. koja govori o ključnih prvih 15 godina djelovanja grupe Laibach s rakursa dizajna - od plakata preko omotnica ploča, do različitih predmeta, uzoraka i znakova koji su obilježili njihovo djelovanje i njihovu medijsku i scensku pojavnost učinili prepoznatljivom, može se pogledati u zagrebačkoj HDD galeriji.

Do Daytona

Kako navode njezini kustosi Marko Golub & Dejan Kršić, izložba kroz arhivske materijale, vizuale, glazbu i multimediju, kombinirajući orginalne artefakte, dokumentarne materijale i reprodukcije, istražuje i ispituje kompleksne odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije u njihovom djelovanju od početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do međunarodnog proboja; kroz promjene lokalnog i međunarodnog konteksta te savladavanje konceptualnih izazova koje su za njihovo djelovanje postavljali raspad SFRJ i ratovi devedesetih. Prva, u postavu i kontekstu izlaganja drukčija iteracija ove izložbe, "Moć, provokacija, dekonstrukcija - Laibach 1980.-1995.", bila je postavljena u Muzeju crvene povijesti u Dubrovniku prošle godine.

- Kada kažemo da izložba tematizira djelovanje Laibacha tih "herojskih osamdesetih godina" ustvari mislimo na "duge osamdesete": one koje počinju nešto ranije, s punkom i Novim valom, a završavaju nešto kasnije od kronoloških osamdesetih, u ovom slučaju s potpisivanjem Daytonskog sporazuma i prestankom opsade Sarajeva (koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine). Riječ je, dakle, o onome što možemo nazvati "jugoslavenskim" razdobljem njihovog djelovanja, odnosno izložba na izvjestan način pokriva razdoblje između dviju smrti: između fizičke smrti Josipa Broza Tita i simboličke smrti njegovog revolucionarnog projekta modernističke, samoupravne i nesvrstane Socijalističke Jugoslavije, osamostaljivanja nacionalnih država, krvavog rata u Bosni i Hercegovini i vojne intervencije NATO pakta. To jest, od osnivanja Laibach Kunsta u rudarskom Trbovlju 1. 6. 1980. godine, preko njihovog uspona ne samo na domaćoj nego i međunarodnoj sceni, medijskih skandala i moralne panike koja je pratila njihov rad, do trenutka kada je 1995., u još uvijek opkoljenom Sarajevu u sklopu turneje "Occupied Europe NATO" (kojom su promovirali album "NATO") zajedno s kolektivom Neue Slowenische Kunst u Narodnom pozorištu simbolično proglašena NSK Država Sarajevo i održana dva koncerta, od kojih je drugi bio 21. 11. 1995., upravo na dan potpisivanja okvirnog mirovnog sporazuma u Daytonu, dodaju kustosi pa nastavljaju:

Do 20. ožujka

- To razdoblje Laibachovih "dugih osamdesetih" možemo konceptualizirati i kroz tri sekvence njihovog djelovanja koje ne treba shvaćati kao "stilske formacije", formalne promjene stila ili koncepta, nego reorganiziranje u širim promjenama konteksta djelovanja i recepcije. Inicijalno razdoblje djelovanja Laibach Kunsta obuhvaća vrijeme od osnivanja 1980. do 1984., u okvirima alternativne kulturne scene, te je obilježen nizom poznatih medijskih skandala poput onog oko nastupa na Muzičkom bijenalu u Zagrebu (1983.). Drugo razdoblje označeno je djelovanjem u okviru kolektiva Neue Slowenische Kunst (1984.-1991.), umjetničkog projekta koji uz Laibach čine Gledališče sester Scipiona Nasice i grupa vizualnih umjetnika Irwin. Tu sekvencu odlikuje prerastanje iz jednog od pripadnika šire alternativne (punk, kulturne, omladinske…) scene u samostalnu organizaciju. U razdoblju rastućeg nacionalizma njihov ključni proizvod je monumentalni retroavangardni kazališni događaj "Krst pod Triglavom (Krštenje pod Triglavom)", zasnovan na motivima Prešernovog epa "Krst pri Savici". U razdoblju nestanka izvornog državnog, političkog i kulturnog okvira (1991.-1995.) odvija se treća sekvenca: transformacija kolektiva NSK u NSK Državu u vremenu, bez stalnog teritorija, s privremenim "oslobođenim zonama", poput NSK Države Sarajevo uspostavljene 1995. kada je Laibach u još uvijek opsjednutom gradu održao dva koncerta u sklopu Occupied Europe NATO turneje.

Izložba koju organizira Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Muzejom crvene povijesti iz Dubrovnika, ostat će otvorena do 20. ožujka, a ulaz je slobodan.