Potičite djecu na kretanje i svakodnevne aktivnosti
Djeca previše vremena provode uz ekrane, manje se kreću i manje su u prirodi, roditelji moraju reagirati na to
Proljetos je Hrvatski zavod za javno zdravstvo izvijestio kako u Hrvatskoj svako treće, a u Europi svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu osim trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi. U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program “Živjeti zdravo”, usmjeren na unaprjeđenje zdravlja stanovnika promicanjem pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine, a 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. - 2027., kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.
Neaktivnost djece
Dr. Kristina Milorad, specijalistica školske i adolescentne medicine koja radi u ambulantama u Vukovaru i Vinkovcima, potvrdila nam je kako na upisu djece u osnovne škole primjećuju trend povećanja tjelesne mase.
- Povezano je to sa smanjenom tjelesnom aktivnošću, jer djeca previše vremena provode uz ekrane, manje se kreću i manje su u prirodi. Roditelji to znaju, ali često idu linijom manjeg otpora. Upravo oni trebaju poticati djecu na kretanje, ne mora biti riječ o organiziranom sportu, dovoljno je redovito provoditi vrijeme na otvorenom, kretati se ili trčati za loptom po ulici - rekla je Milorad, dodavši kako bi prehrana djece trebala biti raznolika, odnosno djeca ne trebaju biti na dijetama, nego je potrebno smanjiti količinu slatkiša i loše kalorije u prehrani te se orijentirati na zdrave kalorije, zdrave masnoće i hranu bogatu vlaknima.
Posljednje tri godine tijekom pregleda prvašića provodi se probir na obiteljsku hiperkolesterolemiju - vadi se lipidogram (mjerenje kolesterola, ostalih masnoća u krvi i triglicerida) kako bi se na vrijeme detektirala djeca koja imaju genetsku sklonost povišenim masnoćama u krvi.
- Na taj se način mogu spriječiti kardiovaskularne i ostale posljedice u budućnosti. Broj takve djece je manji, a znatno je više onih kojima je uzrok prekomjerne tjelesne mase nekretanje i loša prehrana. Prilikom upisa u osnovne škole mjerimo visinu i težinu te dajemo smjernice roditeljima ako dijete ima povećanu tjelesnu masu. Dogovaramo kontrolu i savjetovanje, s tim što se u trećem razredu ponovno mjeri visina i težina kako bi se vidjelo kakvo je stanje. Kontinuirano pratimo dijete cijelo školovanje - objasnila je.
Prema njezinim riječima, trebalo bi javnost više osvijestiti o ovom problemu i provoditi kampanje za veće kretanje djece kako bi se izbjegao sjedilački način života.
- Nije toliko velik problem prehrana koliko neaktivnost djece. Organizirani sportovi jednom ili dva puta tjedno odlični su za zdravlje djeteta, međutim ono bi trebalo svaki dan dio vremena provesti u prirodi, parku ili u šetnji s vršnjacima - poručila je Milorad.
Dalibor Bičanić, kineziolog i tajnik u Atletskom klubu Vukovar, rekao je kako su u tom klubu usmjereni na zdravstveni aspekt rada s djecom, pri čemu su najmlađi članovi imaju tri godine.
- Danas nije jednostavno biti trener, jer koliko god osoba bila stručna, ona mora biti prije svega motivirana i energična te uložiti znatno više truda nego prije. Djeca su sve više okupirana tehnologijama i medijskim sadržajima te se pokazuje kako im je lakše sjediti i u virtualu i igricama provoditi slobodno vrijeme nego izići i baviti se nekom aktivnošću - naveo je i dodao kako je najvažnije da su roditelji svjesni važnosti aktivnosti i kretanja te da budu uključeni u rad djece.
Bičanić kaže kako se može očekivati da, kada su roditelji okupirani poslovnim i obiteljskim obvezama, djeca budu manje aktivna, a ako su roditelji trenirali neki sport ili i sami vode brigu o svom zdravlju, onda kao zajednica možemo očekivati da će im i djeca biti aktivna.
- Roditelji su bitan faktor. Kao sportska zajednica možemo različitim programima, animacijama i osmišljavanjem kreativnih radionica davati maksimum kada nam dijete dođe, ali bez podrške roditelja to ne daje rezultate. Kada dijete dođe na neku našu aktivnost, događa se da trener više nije netko tko zadaje određeni zadatak, nego osoba koja će i trenirati i biti aktivna. Pokazuje se da djeca više nemaju fokus isključivo na aktivnosti kojima se bave, nego ih trener mora dodatno motivirati - istaknuo je i pojasnio kako se bolji rezultati ostvaruju u manjim skupinama djece, zato što se svakom djetetu posvećuje posebna pažnja.
Stoga su treneri i veliki animatori i kreativci kako bi se djecu privuklo te u konačnici zadovoljilo njihovu potrebu za kretanjem. Ocijenio je kako nogomet u Hrvatskoj mnogi vole i gledati i igrati, međutim, riječ je sportu koji povlači najveći broj mališana, a u tim se okolnostima ne može svakom pojedinačno posvetiti dovoljno pažnje i kako je osnovno mjerilo rezultat, mnogo djece odustane od bavljenja nogometom, pa i generalno, sportom.
Biti na zraku
- Ako govorimo u Vukovaru, a tako je i u drugim gradskim sredinama, dostupan je sve veći broj sportskih sadržaja, objekata i aktivnosti primjerenih djeci različite dobi i s njom se može početi raditi već od treće godine kroz škole sporta kako bi se dijete od najranije dobi potaknulo na redovito bavljenje nekom fizičkom aktivnosti koja utječe na njegov razvoj i zdravlje. Kod nas se već trogodišnjaci kroz različite motoričke aktivnosti upoznaju s različitim kretnim izvedbama. Imamo potom skupine za predškolsku dob, ranu školsku i stariju djecu. Nismo usmjereni na rezultate i natjecanja, međutim, ako uočimo interes i potencijal, usmjeravamo ih prema klubovima koji imaju dugu tradiciju i stručnjake za određeni sport - pojasnio je Bičanić.
Kao stručnjak preporučio je roditeljima da provedu svakodnevno s djecom 15 - 30 minuta na zraku, bilo u parku, na igralištu bilo u šetnji.
Provjerili smo i koliko se pažnje posvećuje prehrani u predškolskim ustanovama na istoku Hrvatske. Mirjana Kulić, ravnateljica Dječjeg vrtića “Vukovar 1”, rekla nam je kako je u prehrani djece i količinski i kvalitetom zastupljeno sve što i treba biti - meso, mlijeko, povrće.
- Antropometrijska mjerenja obavljaju se dva puta godišnje, za što je zadužena zdravstvena voditeljica u suradnji s odgojiteljicama. Time se utvrđuje potencijalna pretilost u ranoj dobi, a ponekad dobiveni indeks upozori na prekomjernu tjelesnu masu iako se to okom ne vidi - navela je i naglasila da mališani u vrtiću jedu i onu hranu, posebice variva, koju kod kuće ne žele, jer društvo puno znači u svakom segmentu života, pa i u prehrani.
U ovom se vrtiću ne poslužuju slatkiši, a prilikom proslava rođendana djece na stolovima je isključivo voće.
- Pratimo sve potrebe djece, uključujući i one u zdravlju. Prošloga smo tjedna za svaki objekt poslali u centralnu kuhinju popis djece alergične na različite prehrambene proizvode.
Toga ima sve više i o tome se vodi posebna briga - poručila je Kulić.
