
Tintin i Popaj, ali i Hemingway, javno su dobro. Možete ih dijeliti i reproducirati bez plaćanja vlasničkih prava
S ulaskom u javnu domenu svatko
Od romana "Zbogom oružje" do crtanog lika mornara Popaja, za tisuće umjetničkih djela u Sjedinjenim Državama od ove godine neće se morati plaćati autorska prava. Naime, autorska prava prema američkom zakonu istječu nakon 95 godina za knjige, filmove i druga umjetnička djela, a autorskim pravima neće biti zaštićene ni zvučne snimke iz 1924. godine. To znači da s ulaskom u javnu domenu svatko može djela kopirati, dijeliti, reproducirati ili prilagođavati bez plaćanja vlasničkih prava.
Ovogodišnji "urod" uključuje međunarodno priznate likove poput stripovskog lika Tintina, koji je debitirao u belgijskim novinama 1929. godine, i mornara Popaja, kojeg je kreirala karikaturistica Elzie Crisler Segar. Svaki prosinac Centar za proučavanje javnog dobra objavljuje popis kulturnih djela koja u novoj godini gube autorska prava. Centar, dio Pravnog fakulteta Sveučilišta Duke u jugoistočnoj američkoj saveznoj državi Sjevernoj Karolini, čini popis dostupnim na svojoj internetskoj stranici kako bi ga svatko pregledao.
- Proteklih godina proslavili smo uzbudljivu postavu likova iz javne domene: originalne Mickey Mouse i Winnie-the-Pooh te posljednje iteracije Sherlocka Holmesa iz priča Arthura Conana Doylea - napisala je direktorica Jennifer Jenkins na svojoj internetskoj stranici. "Tako 2025. godine istječu autorska prava na više aspekata Mickeya iz njegovih inkarnacija iz 1929. godine, zajedno s prvim verzijama Popaja i Tintina", dodala je.
Među književnim djelima koja ulaze u američku javnu domenu 1. siječnja su romani "Krik i bijes" Williama Faulknera, "Zbogom oružje" Ernesta Hemingwaya, "Vlastita soba" Virginije Woolf i prvi engleski prijevod "Na Zapadu ništa novo" njemačkog autora Ericha Marije Remarquea.
Među filmovima koji će biti dostupni javnosti su "Ucjena" redatelja Alfreda Hitchcocka i "Crna straža", prvi zvučni film Oscarom nagrađenog redatelja Johna Forda. Skladbe objavljene 1929., poput "Bolera" francuskog skladatelja Mauricea Ravela i "Amerikanca u Parizu" Georgea Gershwina, izgubit će svoja autorska prava, premda će samo snimke iz 1924. ili starije biti javno dostupne.