U nizu festivala koji u nazivu imaju ljudska prava naš je drugačiji, to smo pitanje definirali kao jasan aktivistički stav, ali najviše nas zanimaju filmovi s izraženim autorskim potpisom, rekao je Petar Milat, direktor Human Rights Film Festivala uoči ovogodišnjeg izdanja.

"Svjesni smo da smo u dosadašnje 22 godine nekoliko puta bili akteri društvenih pokreta u Hrvatskoj, no sada smo i dovoljno odrasli da shvatimo kako ne možemo direktno utjecati na društvenu i političku realnost", rekao je Milat za Hinu.

Smatra kako se to može posredno, senzibiliziranjem i uspostavom kulture ljudskih prava, ne samo u smislu borbe za širenje ljudskih prava već borbe da se podcrta  smisao tih prava.

"Sa strane ekstremne desnice, ali koji put i ljevice, ljudska prava smatraju se ideologijom koja služi nekim skrivenim motivima. Mi ne mislimo ni jedno ni drugo, iako je sasvim jasno da smo festival koji sigurno ne zagovara regresivne društvene vrijednosti", istaknuo je. 

Milat kaže da ne žele biti platforma za istomišljenike i bitno im je da stvari ne uzimaju zdravo za gotovo, da ljudska prava u ideji ili praksi nisu nešto samorazumljivo. 

"Primjerice, desetosatni filipinski film sniman noću u prašumi koji govori o oslobodilačkom pokretu i pogledat će ga do 30 ljudi u dvorani nema 'na prvu' društvenu relevantnost, no stvara senzibilitet i pomiče granice prema onome što je sad već prihvaćeno", ustvrdio je. 

Zvučni filmovi svjetske filmske scene

Ovogodišnji, 22. HRFF održat će se od 2. do 7. prosinca u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka te mikro-kinu MaMa, s tridesetak igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova.

Festival tradicionalno reflektira aktualno stanje u svijetu i sve ono što izravno utječe na ljudska prava, a ove godine tematski se to najviše održava u retrospektivi jednog od najvažnijih palestinskih filmaša Kamala Aljafarija na koju su, napomenuo je Milat, sretni i ponosni, iako im sam povod nije drag. 

"Riječ je o redatelju koji je ove godine imao nekoliko retrospektiva, prije Zagreba u New Yorku, a mi mu je radimo u godini u kojoj njegov narod proživljava genocid", rekao je. Prikazat će se i njegovo 'udarno' ostvarenje "Fidai film", nagrađeno na nekoliko najvažnijih svjetskih festivala. 

O izraelsko-palestinskom sukobu govori i dokumentarac švedskog autora Görana Huga Olssona, nastao iz arhivskih snimaka i reportaža Švedske nacionalne televizije o ključnim političkim, vojnim i društvene krizama koje su definirale regiju, u razdoblju od 1958. do 1989.

"Naša formula uvijek je bila 'manje je bolje', da prikazujemo ono za što mislimo da je dobro i da to publika može i pogledati. Sada smo povećali program pa iz svih žanrova i rodova imamo najupečatljivije ovogodišnje naslove", rekao je Milat. 

Među filmovima iz udarnih termina tu je novo djelo Pabla Larraína, čileanskog redatelja kojega Festival već skoro dvadeset godina revno prati i predstavlja, a sada dolazi s najzvučnijim naslovom, filmom "Maria". "Larraín je i s prošlim filmom surađivao s Netflixom, a u ovom ima i Angelinu Jolie koja glumi Mariju Callas", rekao je Milat.

Publici mi mogao biti zanimljiv i novi film talijanskog redatelja Luce Guadagnina "Queer” u kojemu Daniel Craig više nije ni blizu svojoj poznatoj ulozi Jamesa Bonda, već glumi pisca, narkomana i homoseksualca.

Indijski film "Ljubav u Mumbaiju” otvara Festival

U programu su i novi film Andree Arnold "Bird”, u kojemu ima i elemenata fantastike, te dva uratka koja su s uspjehom sudjelovala na Canneskom filmskom festivalu, od kojih "Ljubav u Mumbaiju” Payal Kapadie prvi indijski dobitnik Grand Prixa u Cannesu, otvara HRFF.

Drugi je iranski "Sjeme svete smokve", dobitnik Specijalne nagrade žirija u Cannesu i FIPRESCI žirija, redatelja Mohammada Rasoulofa, koji više ne živi u Iranu, a Njemačka ga je nominirala za Oscara za najbolji strani film. 

Program u zagrebačkoj Kinoteci rezerviran je za tzv. spori dugi film, nekoliko naslova koji traju tri do četiri sata, a režirali su ih najutjecajniji svjetski autori poput Lava Diaza, Wang Binga ili Bena Russella.

Filmovi se od ove godine prikazuju i na 'staro-novoj' lokaciji nedavno pokrenutog mikro kina MaMa koje je specijalizirano za vrstu filmova kakvi se i inače prikazuju na festivalu.

Popratni program ponovno donosi i uvijek aktualne teme, o migrantskom pitanju, ovaj put i radničkoj migrantskoj populaciji, LBGT populaciji te o antifašizmu i njegovom nasljeđu u programu koji će prikazati i film Renate Poljak "Šume šume”.