Bile jednom četiri vinske regije u Hrvata, a i još su! Jedna od njih, Slavonija i Podunavlje, pravi je karusel finih sorata ljupkog vina okupljenih oko njezina veličanstva graševine, koja je posađena na 4300 hektara. Naša se regija proteže od Virovitice i Daruvara do Dunava i Baranje na zapadu.
Tradicija uzgoja vinove loze seže još od rimskog doba, pomogli su poslije i francuski redovnici cisterciti, a slavonska vina diljem svijeta redovito dobivaju najprestižnije nagrade nudeći odličan omjer kvalitete i cijene. Tko još ne zna za Belje, Srijem, Daruvar, Ilok, Kutjevo, ali i za Feričance i Orahovicu, vrijeme je da uđe u svijet najboljih vinarija. Prevladavaju bijele internacionalne sorte, bijeli i sivi pinot, traminac, chardonnay, rajnski rizling i graševina, ali se sve više uzgajaju i crne cabernet sauvignon, zweigelt i merlot. Pritom se na tržištu pojavljuju razne kupaže, a svakako bih spomenuo Venje iz podruma vinara Ivana Enjingija. Osim velikih proizvođača, na vrata kucaju i male privatne vinarije koje, posebice u Baranji uz Mađarsku, profitiraju i gostima iz zemlje i inozemstva uz finu kapljicu nude i domaće mesne proizvode, od ljutog kulena pa do mirisnih kobasica i tajnovitog švargla. Vole se Mađari i Vojvođani provozati u naše rajske podrume, okusiti i šarana na rašljama, pa i krvavicu ako treba (samo donesite feferone!), a onda mirno čekati smiraj dana uz čašicu rosne graševine dok tamo u susjednom selu kukuriče zalutali pijetao.
Kapi našega kraja nisu umjetne, one su istinske i žive, teku generacijama našim slavonskim bićima. Baš zato su naša vina pitka, uz njih se slavi život, raduje i oplakuje. I drugi narodi i regije imaju puno vinskih sorata i vinograda, ali onako kako ih Slavonci doživljavaju i konzumiraju – doista nigdje ne postoji! Suma sumarum – u regiji Slavoniji i hrvatskom Podunavlju postoji više od 350 vinarija te 5800 hektara vinograda koji proizvode nešto više od 30 milijuna litara vina godišnje, većinom tradicionalne graševine. I popije se!