Najnovije Billboardovo izvješće otkriva nevjerojatan pad od 33,3 % u prodaji vinila za 2024. u usporedbi s prethodnom godinom. Konkretno, to je pad s 34,9 milijuna jedinica u 2023. na samo 23,3 milijuna u 2024. godini, prenosi Ravnododna.hr. Prodaja CD-ova zabilježila je pad od 19,5 %, a digitalni albumi pali su za 8,3 %. Ukupno je prodaja albuma u svim formatima pala za 23,8 % u odnosu prema prethodnoj godini, srušivši se sa 75,5 milijuna na 57,5 ​​milijuna jedinica.

U međuvremenu, streaming nastavlja svoj uspon, bilježeći porast od 7,2 %. To sugerira da se više slušatelja okreće platformama za streaming nego posjedovanju fizičkih medija.

Ipak, ozbiljnost pada vinila se ističe. Pad od 33,3 % nije beznačajan, posebno u usporedbi sa stabilnom uzlaznom putanjom formata tijekom proteklog desetljeća. Nekoliko faktora može objasniti ovaj nagli pad popularnosti vinila. Prvi je da gramofonska ploča nije jeftina, a uz to je i poskupjela u posljednje dvije godine.

Usporedno s tim naglo su porasli i troškovi života, pa je kupnja ploča po cijenama od 30 do 50 eura vjerojatno postala luksuz koji si manje ljudi može priuštiti. Zapravo, cijena novih izdanja i reizdanih klasika zna biti između 50 i 60 eura, a neka posebna izdanja i do 100 eura. Inflacija, više kamatne stope i sve veći svakodnevni troškovi pritišću potrošačke proračune. Zbog toga je teže opravdati nebitne kupnje poput ograničenog izdanja vinila.

Prešanje vinilnih ploča skup je i dugotrajan proces. I pandemija je bila djelomično uzrok povišenju troškova jer su se pogoršali problemi s opskrbnim lancima, a također je problem što veliki diskografi nisu otvarali nove tvorničke pogone za prešanje vinila. O toj anomaliji još je govorio Jack White, koji je 2022. čak poslao apel velikim kućama da otvore nove pogone jer svojim narudžbama rade zakrčenje proizvodnje kod (uglavnom malih) manufaktura u koje je ubrojio i svoju tvornicu u Neshvilleu. Njegov apel je jedino ozbiljno shvatila grupa Metallica, koja je 2023. investirala u vlastiti pogon za prešanje vinila.

No to je kap u moru koja ne čini razliku, jer čak i sada postoje uska grla u proizvodnji, stvarajući ozbiljnu neravnotežu između ponude i potražnje. Dodaju li se tome rastuće cijene sirovina (osobito PVC-a) i manjak kvalificiranih radnika u proizvodnji vinila, sve to stvara savršenu oluju faktora koji podižu cijene. Neizbježno je da se viši troškovi proizvodnje uglavnom prebacuju na potrošače, pa je tako i s proizvodnjom vinila.

Ipak, usprkos prethodnim skokovima cijena, prodaja vinila i dalje je bila u porastu sve do ovog nedavnog pada. To sugerira da je tržište dosad bilo spremno podnijeti više cijene, što znači da bi pad mogao biti složeniji od puke reakcije na trošak.