Zanimljiva izložba o čak 150 vrsta sušija
Ponajprije se radi o prošlosti sušija, koji je u nekim prijašnjim godinama bio nešto sasvim drukčije od ovoga što je danas
O starom japanskom jelu koje danas poznaje cijeli svijet - sušiju - otvorena je izložba u Zagrebu u Etnografskom muzeju i trajat će do 13. listopada.
U Japanu ga pripremaju već dulje od tisuću godina. Uvršten je i na popis nematerijalne baštine UNESCO-a. Suši je u nas popularan posljednjih godina, a sada je stigao i kao putujuća izložba. Zove se "I love sushi" - "Volim sushi" i postavljena je u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
- Suši je, možemo reći, tradicionalno japansko jelo koje se priprema od riže, koja je začinjena octom, s dodatkom soli i šećera, i dodacima, najčešće, svježe ribe ili plodova mora, povrća, jaja i slično - objašnjava Tomislav Mikuljan iz Veleposlanstva Japana u RH. Danas ima doista mnogo vrsta sušija. Samo na ovoj izložbi prikazano je 150 najčešćih.
- Najpoznatiji je nigiri-zushi, što je zapravo suši koji padne na pamet svakome kad pomisli na suši, ali tu su još i maki-zushi, oshi-zushi, chirashi-zushi i tako dalje - napominje Mikuljan.
Nigiri-zushi je onaj s velikom kriškom sirove ribe. Maki-zushi je s rižom, u karakterističnom obliku rolice. Oshi-zushi je "prešani suši", a chirashi-zushi pun je povrća. Značenje ovog jela za Japance je golemo.
- Samo ime sushi sastoji od dva simbola, od kojih prvi znači slavlje. Znači, možemo reći da je suši neko jelo za slavlja, odnosno za neka posebna događanja. No toliko se ukorijenio već u japanskoj svakodnevici da je postao svakodnevno brzo jelo u Japanu - kaže Mikuljan.
Suši nije popularan samo u Japanu. Iako je nekima stran okus sirove ribe, suši je našao poklonike diljem svijeta, ali tek u moderno doba:
- Suši je danas vrlo dobro prihvaćen u svijetu. Uzimajući u obzir da je možda čak još sredinom prošlog stoljeća bio potpuna nepoznanica na Zapadu, zahvaljujući tomu što je zdrava i lagana hrana, početkom ovog stoljeća doživio je pravi bum, uključujući recimo i ovdje kod nas, u Hrvatskoj - dodaje Mikuljan.
Pravi suši mora biti s rižom okruglog zrna i potpuno svježim sastojcima. Danas je omiljeni sastojak tuna. Sve to doznali smo na ovoj izložbi iza koje stoji Japanska fondacija.
- Japanska fondacija državna je agencija koja djeluje pod Ministarstvom vanjskih poslova Japana i njezina uloga je promocija japanskog jezika i japanske kulture u svijetu. Zato, evo, imamo i ovu izložbu ovdje u Zagrebu - objašnjava Mikuljan.
Na toj izložbi osjećate se kao u restoranu. Naravno, jelo nije pravo, ali jest priča o njemu, pa i o prošlosti Japana.
- Sama izložba sastoji se od nekoliko cjelina. Dakle, ponajprije se radi o prošlosti sušija, koji je u nekim prijašnjim godinama bio nešto sasvim drugačije od ovoga što je suši danas - kaže kustos izložbe iz EMZ-a Matija Dronjić.
Nekad se riža nije jela, nego je služila samo za fermentaciju i čuvanje ribe. Suši nalik na današnji pojavljuje se prije nekoliko stoljeća, u takozvanom razdoblju Edo.
- Kroz razdoblje Japana koje se može smatrati, uzmimo to sa zrnom soli, japanskom renesansom, negdje od početka 17. sve do druge polovine 19. stoljeća, kada se budi japansko građanstvo, obrtništvo, trgovina, gdje suši s jedne strane postaje ulična hrana, a s druge strane se otvaraju restorani u kojima se poslužuje kao veliki, veliki specijalitet - dodaje Dronjić.