Desetljećima staro upozorenje MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) o riziku od kolapsa industrijske civilizacije čini se točnim, pokazuju najnoviji empirijski podaci. U novoj analizi zaključuje se da trenutna putanja globalne civilizacije ide prema konačnom padu gospodarskog rasta u nadolazećem desetljeću – i u najgorem slučaju, mogla bi izazvati kolaps društva do 2040. godine.

Analiza ispituje podatke kroz deset ključnih varijabli: stanovništvo, stope plodnosti, stope smrtnosti, industrijska proizvodnja, proizvodnja hrane, usluge, neobnovljivi resursi, trajno zagađenje, dobrobit ljudi i ekološki otisak. Autorica Gaya Harrington otkriva da se najnoviji podaci najviše podudaraju s dva određena scenarija, ”BAU2” (uobičajeno poslovanje) i ”CT” (sveobuhvatna tehnologija).

Rast nije moguć

“BAU2 i CT scenariji pokazuju zaustavljanje rasta unutar desetak godina od sada”, zaključuje studija. “Oba scenarija stoga pokazuju da nastavak poslovanja kao i obično, odnosno kontinuirani rast, nije moguć. Čak i kada se upari s neviđenim tehnološkim razvojem i usvajanjem, uobičajeno poslovanje prema modelu ‘Granica rasta’ neizbježno bi dovelo do pada industrijskog kapitala, poljoprivredne proizvodnje i razina blagostanja u ovom stoljeću”.

Autorica studije Gaya Herrington kazala je za američke medije da rezultati “ne znače da će čovječanstvo prestati postojati”, već da će “gospodarski i industrijski rast prestati, a zatim početi opadati, što će naštetiti proizvodnji hrane i životnom standardu … Što se tiče vremena, scenarij BAU2 pokazuje strmoglavi pad koji će se dogoditi oko 2040. godine”.

U scenariju sveobuhvatne tehnologije, gospodarski pad još uvijek počinje oko tog datuma s nizom mogućih negativnih posljedica, ali ne dovodi do društvenog kolapsa. Nažalost, scenarij koji je najmanje odgovarao najnovijim empirijskim podacima je najoptimističniji put poznat kao “stabilizirani svijet” u kojem civilizacija slijedi održivi put i doživljava najmanje padove u gospodarskom rastu.

Sve se ostvaruje na temelju kombinacija tehnoloških inovacija i širokih ulaganja u javno zdravstvo i obrazovanje. Iako i uobičajeni scenarij i sveobuhvatni tehnološki scenarij ukazuju na nadolazeći kraj gospodarskog rasta za desetak godina, samo scenarij BAU2 “pokazuje jasan obrazac kolapsa, dok CT sugerira mogućnost budućih padova kao relativno mekih slijetanja, barem za čovječanstvo općenito”.

Granice rasta

Godine 1972. tim znanstvenika s MIT-a proučio je rizike kolapsa civilizacije. Njihov “model dinamike sustava” objavio je Rimski klub (globalni think tank sa sjedištem u Švicarskoj koji se sastoji od sadašnjih i bivših šefova država, birokrata UN-a, vladinih dužnosnika, diplomata, znanstvenika, ekonomista i menadžera). Izvješće je identificiralo nadolazeće ”granice rasta” (Limits to Growth), koje su značile da je industrijska civilizacija na putu da propadne negdje u 21. stoljeću, a zbog prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa.

Izvješće “Granice rasta” iz 1972. raspravlja o mogućnosti eksponencijalnog ekonomskog i populacijskog rasta s ograničenom zalihom resursa, a izrađeno je ranim računalnim simulacijama. Studija je koristila računalni model World3 za predviđanje posljedica interakcija između Zemlje i ljudskih sustava. Model se temeljio na radu Jaya Forrestera s MIT-a,  opisanom u njegovoj knjizi “Svijet dinamika”. U Granicama rasta, znanstveni tim s Massachusetts Institute for Technology (MIT) upozorava da će ograničena dostupnost prirodnih resursa u odnosu na rastuće troškove potkopati kontinuirani gospodarski rast do otprilike drugog desetljeća 21. stoljeća.

Kontroverzna analiza

Nalazi izvješća sugerirali su da je, u nedostatku značajnih promjena u korištenju resursa, vrlo vjerojatno da će doći do naglog i neupravljivog smanjenja i stanovništva i industrijskog kapaciteta, piše Vice. Kontroverzna analiza MIT-a izazvala je žestoku raspravu, a u to su je vrijeme naširoko ismijavali stručnjaci koji su krivo predstavili njezine nalaze i metode.

Unatoč oštrim kritikama i preispitivanjem nakon objavljivanja, naknadna istraživanja dosljedno otkrivaju da je globalno korištenje prirodnih resursa od tada neadekvatno reformirano kako bi se promijenila njegova osnovna predviđanja. Otkako je objavljena, knjiga ”Granice rasta” prodana je u 30 milijuna primjeraka i prevedena na 30 jezika, stoji na Wikipediji.

Dok će fokusiranje na nastavak gospodarskog rasta radi njega samog biti uzaludno, nova analiza otkriva da bi tehnološki napredak i povećana ulaganja u javne usluge mogli ne samo izbjeći rizik kolapsa, već dovesti do nove stabilne i napredne civilizacije koja će sigurno funkcionirati unutar planetarnih mogućnosti.

Najbolji dostupni podaci sugeriraju da će ono što učinimo u sljedećih deset godina odrediti dugoročnu sudbinu ljudske civilizacije. Zapravo imamo još samo desetak godina da promijenimo kurs.