Djeca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobitela, tableta i računala imaju znatno veći rizik od razvoja kratkovidnosti, koja poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci te ističu da boravak na otvorenom može smanjiti vjerojatnost pojave kratkovidnosti u mladih.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju da smo suočeni s epidemijom kratkovidnosti, koja se povezuje sa sve većom dostupnošću digitalnih uređaja. Globalno se pristup mobilnim telefonima u manje od deset godina gotovo utrostručio, s 21,6 posto u 2014. na čak 69 posto u 2023. godini, podatci su HZJZ-a. Najnovije metaanalize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u usporedbi s djecom koja pred ekranima provedu sat vremena ili manje.

Način života

Kratkovidnost (miopija) danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procjene upućuju na to da će do 2050. gotovo polovina svjetske populacije biti kratkovidna. U Europi se bilježi uzlazni trend, pri čemu se udio miopije među zemljama znatno razlikuje, kreće se od 11,9 do 49,7 posto, a prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto. Uzroci miopije su višestruki i uključuju genetske i okolišne čimbenike, a sve je više dokaza da način života djece ima ključnu ulogu u njezinu razvoju.

Treba uzeti u obzir i da rizik od razvoja miopije znatno raste ako su roditelji kratkovidni. Djeca s jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, a djeca čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik od razvoja kratkovidnosti. Obrazovanje je jedan od okolišnih čimbenika koji se dosljedno povezuje s miopijom. Zemlje i regije s višim obrazovnim statusom stanovništva, osobito u Europi i Aziji, bilježe i veću prevalenciju kratkovidnosti. Ta se povezanost ponajprije objašnjava povećanim radom na blizinu čitanjem, pisanjem te radom na računalima i pametnim telefonima iako biološki mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni. Istraživanja pokazuju da produženi rad na blizinu dodatno povećava rizik, osobito ako djeca čitaju duže od 30 minuta bez pauze i na udaljenosti manjoj od 30 centimetara.

S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih čimbenika. Određene kliničke studije pokazale su da se pojavnost miopije ud djece u dobi od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom. Primjer istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90 posto, u usporedbi s 20 do 40 posto u zapadnim zemljama, dodatno naglašava važnost okolišnih čimbenika, poput nedostatka boravka na dnevnom svjetlu.

Testiranje vida

Jedna od uspješnijih javnozdravstvenih intervencija provedena je u Tajvanu u okviru programa "Tian-Tian 120", koji je poticao svakodnevni boravak djece na otvorenom. Program je uspio zaustaviti, pa čak i preokrenuti, dugogodišnji trend rasta miopije među školskom djecom, što upućuje na mogućnost utjecaja na razine kratkovidnosti na populacijskoj razini. Postoji nekoliko teorija o mehanizmima zaštitnog učinka boravka na otvorenom, uključujući povećano izlučivanje dopamina u mrežnici, više razine vitamina D, jači intenzitet svjetlai i veću dubinu fokusa, navode iz HZJZ-a.

U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravstva 2015. uvelo obvezni probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu, a godinu dana poslije uspostavljen je Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Testiranje vidne oštrine u toj dobi smatra se najpouzdanijim jer se njime može otkriti i do 97 posto svih anomalija oka.

Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da se odazovu preventivnim pregledima te da djeci ograniče vrijeme provedeno pred ekranima. Djecu do druge godine ne preporučuje se izlagati ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata. Također savjetuju boravak na otvorenom, učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla te pravilno i dosljedno nošenje naočala ili kontaktnih leća.