U Hrvatskoj do 40 posto osoba koje su imale moždani udaru ima afaziju, jezični poremećaj koji otežava izražavanje i komunikaciju, pa je Mjesec svjesnosti o afaziji obilježen u subotu javnozdravstvenom akcijom na Trgu bna Jellačića i tribinom o dostupnosti logopedske terapije tim osobama.

U Hrvatskoj više od 15.000 osoba doživi moždani udar, a procjenjuje se da afaziju ima između 25 i 40 posto osoba koje su preživjele moždani udar, procjenuju stručnjaci.

„Afaziju obilježavaju teškoće u jezičnom razumijevanju, jezičnom izražavanju, čitanju, pisanju i računanju. Simptomi mogu biti prisutni u različitom stupnju i kombinacijama, ovisno o težini moždanog udara i mjestu oštećenja u mozgu“, navela je na triini Tatjana Prizl Jakovac s Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Put oporavka započinje već tijekom hospitalizacije u bolnici, a zatim se za mnoge nastavlja u jednoj od rehabilitacijskih ustanova u kojima osobe s afazijom dobivaju multidisciplinarne terapije.

Sanja Habus iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice istaknula je kako tijekom godine stotinjak pacijenata iz cijele zemlje prođe kroz logopedsku ambulantu njihove ustanove, a na stacionarnoj rehabilitaciji ostaju tri do četiri mjeseca.

Osim teškoća u komunikaciji, afazija značajno utječe i na svakodnevni život pojedinca i njegove obitelji, jer se osobe s afazijom često suočavaju s gubitkom samostalnosti, nemogućnošću povratka na radno mjesto te osjećajima osamljenosti, razočaranja i bespomoćnosti.

„Epidemiološki podaci Poliklinike SUVAG pokazuju da osobe nakon moždanog udara čine više od 60 posto svih odraslih pacijenata s neurogenim komunikacijskim poremećajima na inicijalnom logopedskom pregledu, a kod većine je upravo afazija primarna dijagnoza", kazala je Karolina Lice, predsjednica Hrvatskog logopedskog društva.  

No, veliki broj ne uspijeva ostvariti logopedske usluge ambulantno, pa je Poliklinika SUVAG, uz potporu Grada Zagreba, pokrenula projekt „Logopedska terapija kod osoba nakon moždanog udara“. Projekt je u protekle dvije godine uključio 37 osoba koje su doživjele moždani udar, osiguravši terapiju onima koji inače do nje ne bi došli.

Lice je kazala da je važno da logopedska terapija u kući postane dostupna na uputnicu unutar javnog zdravstvenog sustava, a ne samo da se provodi kroz pojedinačne projekte te da se razvija i telerehabilitacija kroz virtualne ambulante.

"Upoznaj afaziju - Razumijem, i kad ne razumijem - podržavam" i stručnom tribinom „Dostupnost logopedske terapije za osobe s afazijom - što nam donosi budućnost?" danas je u Zagrebu obilježen mjesec svjesnosti o afaziji. Afazija je stečeni jezični poremećaj koji najčešće nastaje kao posljedica moždanog udara. Prema trenutnim statistikama, u Republici Hrvatskoj više od 15.000 osoba doživi moždani udar, a procjenjuje se da afaziju ima između 25 i 40 posto osoba koje su preživjele moždani udar.

Događanja su organizirali Hrvatsko logopedsko društvo (HLD), Poliklinika SUVAG Zagreb, Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet za logopediju Sveučilišta u Rijeci i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Cilj događanja bio je povećati svijest o afaziji, važnosti pravovremenog prepoznavanja teškoća te ulozi logopeda i podrške okoline u komunikaciji i rehabilitaciji.

Tijekom javnozdravstvene akcije na štandu na Trgu bana Jelačića građani su imali priliku razgovarati s logopedima, studentima logopedije te osobama s afazijom o ovom poremećaju te iz prve ruke, uz pomoć simulacijskih zadataka, iskusiti kako je živjeti s teškoćama razumijevanja, izražavanja, čitanja i pisanja.

Na stručnoj tribini „Dostupnost logopedske terapije za osobe s afazijom — što nam donosi budućnost?" sudjelovali su prof.dr.sc. Tatjana Prizl- Jakovac, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, mr.sc. Sanja Habus, SBMR Krapinske Toplice, nasl.doc.dr.sc. Karolina Lice, predsjednica HLD-a, Ante Gale, osoba s afazijom i Boris Pejaković, otac osobe s afazijom. 

Osim teškoća u komunikaciji, afazija značajno utječe i na svakodnevni život pojedinca i njegove obitelji, jer se osobe s afazijom često suočavaju s gubitkom samostalnosti, nemogućnošću povratka na radno mjesto te osjećajima osamljenosti, razočaranja i bespomoćnosti. Upravo su to navele osobe koje imaju afaziju i njihove obitelji naglašavajući koliko je važno zajednički prebroditi prvotni strah i svakodnevno provoditi kvalitetno vrijeme motivirajući osobe s afazijom da ostvare svoje pune potencijale.

„Epidemiološki podaci Poliklinike SUVAG pokazuju da osobe nakon moždanog udara čine više od 60% svih odraslih pacijenata s neurogenim komunikacijskim poremećajima na inicijalnom logopedskom pregledu, a kod većine je upravo afazija primarna dijagnoza. Međutim, veliki broj pacijenata nakon moždanog udara, zbog težeg općeg zdravstvenog stanja i otežanog kretanja, ne uspijeva ostvariti logopedske usluge ambulantno. Upravo iz toga razloga je Poliklinika SUVAG, uz potporu Grada Zagreba, pokrenula projekt „Logopedska terapija kod osoba nakon moždanog udara“. Projekt je u protekle dvije godine uključio 37 osoba koje su doživjele moždani udar, osiguravši terapiju onima koji inače do nje ne bi došli," kazala je nasl.doc.dr.sc. Karolina Lice, predsjednica Hrvatskog logopedskog društva. Pojasnila je koliko je važno da logopedska terapija u kući postane dostupna na uputnicu unutar javnog zdravstvenog sustava, a ne samo da se provodi kroz pojedinačne projekte te da se razvija i telerehabilitacija kroz virtualne ambulante.