Kako zaštititi djecu od sunca: Vodič kroz sigurnu fotoprotekciju
Učinkovita je kombinacija mjera: boravak u hladu, izbjegavanje najjačeg sunca i nošenje zaštitne odjeće
Sunčeva je svjetlost temelj života i ima važnu ulogu u zdravlju djece. Ono potiče sintezu vitamina D, razvoj kostiju i poboljšava opći psihofizički razvoj. Ipak, prekomjerno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju ozbiljan je rizik, osobito u dječjoj dobi, zbog čega je cilj suvremene dermatologije sigurno i kontrolirano korištenje sunca, a ne njegovo potpuno izbjegavanje.
Pravilno planiranje boravka na otvorenom
Dječja je koža osjetljivija od kože odraslih jer ima manje razvijen površinski sloj te slabije razvijenu zaštitnu barijeru, pa UV zrake lakše prodiru i izazivaju oštećenja. Djetinjstvo je pritom ključno razdoblje jer se velik dio ukupne životne izloženosti suncu događa upravo tada, a promjene na koži mogu započeti već u najranijoj dobi.
Sunčevo zračenje dijeli se na UVA i UVB zrake. UVB izazivaju opekline, a UVA prodiru dublje u kožu i odgovorne su za dugoročna oštećenja, uključujući prijevremeno starenje i promjene u DNK-u. Važno je znati kako UV zrake prolaze kroz oblake, reflektiraju se od mora, pijeska i betona te jačaju s porastom nadmorske visine, a UVA zrake prolaze i kroz staklo, pa izloženost postoji i u zatvorenim prostorima poput automobila.
Kada je riječ o fotozaštiti, prva asocijacija najčešće su SPF preparati, no učinkovita fotoprotekcija postiže se tek kombinacijom različitih mjera: boravkom u hladu, izbjegavanjem najjačeg sunca te nošenjem zaštitne odjeće.
Najvažnija mjera zaštite je pravilno planiranje boravka na otvorenom. Izlaganje bi suncu između 10 i 16 sati u ljetnim mjesecima trebalo svesti na minimum. U tom je razdoblju UV zračenje najintenzivnije, a rizik od opeklina najveći. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje ostajanje u hladu kada UV indeks prelazi 3, a u našem podneblju u srpnju i kolovozu to je gotovo cijeli dan. Pokažite djeci aplikacije ili vremensku prognozu s UV indeksom kako bi i sama naučila kada je "sunce prejako".
Odjeća je prva linija obrane, a danas postoje tkanine koje su specijalizirane za visoku zaštitu od UV zraka. Oznaka UPF (Ultraviolet Protection Factor) označava zaštitu tekstila, gdje UPF 50+ znači kako samo 1/50 UV zraka prolazi kroz materijal. Guste, tamne i suhe tkanine štite bolje od mokrih i svijetlih. Na primjer, bijela majica ima UPF ispod 10. Šeširi i kape s obodom od najmanje 7,5 cm štite lice, uši i vrat, dijelove tijela koji su najčešće mjesta razvoja karcinoma kože. UV zaštitne sunčane naočale obvezne su za djecu stariju od dvije godine jer leća oka nema isti stupanj zaštite od UV zraka kao kod odraslih.
Kao dodatnu zaštitu, ali ne manje važnu, svoju ulogu imaju i kreme sa zaštitnim faktorom, koje zaokružuju cjelovit pristup fotoprotekciji. Kada je riječ o kremama za sunčanje, na tržištu danas postoji širok izbor proizvoda koji se razlikuju prema vrsti zaštitnih filtara, načinu djelovanja i teksturi. U osnovi razlikujemo preparate s mineralnim i kemijskim filtrima. Mineralni filtri, poput cinkova oksida i titanijeva dioksida, djeluju na površini kože, gdje odbijaju i raspršuju UV zrake. Upravo zbog takvog načina djelovanja smatraju se vrlo sigurnima te su osobito pogodni za djecu i osobe osjetljive kože. Kemijski filtri, s druge strane, apsorbiraju UV zračenje u površinskim slojevima kože i pretvaraju ga u toplinu. Njihova je prednost u lakoći nanošenja i nevidljivom završnom sloju, no kod osjetljivijih osoba mogu izazvati iritacije.
U posljednje se vrijeme sve više raspravlja o mogućoj apsorpciji pojedinih kemijskih filtara u organizam, a sigurnost im se i dalje aktivno istražuje. Nasuprot tome mineralni filtri ostaju na površini kože i minimalno se apsorbiraju, što dodatno potvrđuje njihov povoljan sigurnosni profil.
Pri odabiru preparata važnu ulogu imaju i kozmetička svojstva. Suvremene su formulacije dostupne u različitim teksturama, od laganih fluida i losiona do bogatijih krema prilagođenih različitim tipovima kože i dobi djeteta. Iako mineralni preparati ponekad mogu ostaviti blagi bijeli trag, novije generacije proizvoda znatno su estetski prihvatljivije.
Za razumijevanje njihove učinkovitosti važno je osvrnuti se i na zaštitni faktor, odnosno SPF (Sun Protection Factor). SPF označava koliko dugo koža može biti izložena suncu bez pojave opeklina u usporedbi s nezaštićenom kožom. Tako SPF 30 blokira oko 97 % UVB zraka, SPF 50 oko 98 %, a SPF 100 pruža tek minimalno veću zaštitu. Razlike između vrlo visokih faktora stoga su male, a razlika između nižih vrijednosti, poput SPF 15 i SPF 30, znatno je izraženija. Osim oznake za SPF, valja obratiti pozornost i na druge oznake na proizvodu te odabrati preparate koji pružaju zaštitu i od UVB i od UVA zračenja, odnosno one s oznakom širokog spektra djelovanja.
Odabir i pravilna primjena preparata
U svakodnevnoj praksi, osobito kada je riječ o djeci, preporučuje se primjena preparata sa zaštitnim faktorom 50+, širokog spektra djelovanja. Pri tome prednost imaju mineralni preparati s cinkovim oksidom ili titanijevim dioksidom, koji djeluju kao fizička barijera na površini kože, a ne preko apsorpcije kemijskih tvari.
Jednako važno kao i sam odabir preparata jest i način njegove primjene, što se u praksi često podcjenjuje. Istraživanja pokazuju kako većina ljudi nanosi znatno manju količinu kreme od preporučene, čime se stvarni zaštitni učinak bitno smanjuje. U pravilu se savjetuje nanošenje približno 2 mg kreme po četvornom centimetru kože, što za dijete školske dobi odgovara količini od otprilike jedne pune šake ili manje čašice za cijelo tijelo.
Kremu je potrebno nanijeti 20 - 30 minuta prije izlaska na sunce kako bi se zaštitni filtri pravilno aktivirali, a potom je redovito obnavljati svaka dva sata. Posebno je važno ponovno nanošenje nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja, bez obzira na oznaku vodootpornosti.
Za djecu mlađu od šest mjeseci ne preporučuje se izravno izlaganje suncu, već se naglasak stavlja na primjenu fizičkih mjera zaštite.
Zaštitne se kreme često u javnosti povezuju s mogućim smanjenjem stvaranja vitamina D jer blokiraju UVB zračenje nužno za njegovu sintezu u koži. Ipak, u stvarnim životnim uvjetima takav učinak najčešće nije značajan. Istraživanja pokazuju kako redovita uporaba krema za sunčanje ne dovodi do manjka vitamina D kod zdrave populacije, a u nekim slučajevima korisnici SPF preparata imaju čak i više razine, vjerojatno zbog češćeg boravka na otvorenom. Zbog svih dosadašnjih opsežnih istraživanja smatra se kako pravilna fotoprotekcija ne isključuje pozitivne učinke Sunčeve svjetlosti.
Fotoprotekcija nije sezonska navika jer je UV zračenje prisutno tijekom cijele godine, a dosljedna zaštita u djetinjstvu znatno smanjuje rizik od kožnih bolesti u kasnijoj dobi. Stoga je briga o dječjoj koži danas ulaganje u njezino zdravlje sutra. n
