Od raka mokraćnog mjehura u RH godišnje 500 preminulih
Rizični čimbenik su pušenje i rad s kemikalijama, češća je u muškaraca
Dijagnozu raka mokraćnog mjehura svaki dan prosječno dobiju tri osobe u Hrvatskoj, a stopa preživljenja među najnižima je u Europskoj uniji. Rak mokraćnog mjehura jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti: četvrta po učestalosti u muškaraca te sedma među oba spola u Hrvatskoj.
Svake godine potvrdi se više od 1000 novih slučajeva, a umre oko 500 oboljelih. Borbu s rakom mokraćnog mjehura gospođa Snježana vodi osam godina. Nije imala krv u urinu, nego bolove u donjem dijelu trbuha. Pokazalo se da nije riječ u urinoinfektu i upali. Prošla je svašta.
- Dva puta kemoterapije, triput sam, četri puta bila na operaciji i onda je iz mokraćnog mjehura tumor prešao na ureter, pa mi je izvađen lijevi bubreg i ureter te je onda to bilo u redu, a nakon nekih šest mjeseci na kontrolnom CT-u su se našle metastaze u limfnim čvorovima zdjelice - rekla je Snježana Andreić za HRT. Trenutno spas pronalazi u pametnom lijeku i kaže - dobro je.
O raku mjehura malo se zna i bolest je stigmatizirana.
- Mislim da stigmi nema nikad mjesta, ali stigma kreće od nas, mislim da svatko od nas mora krenuti u promjenu svog ponašanja i svog razmišljanja da bi se promijenila nekakva svijest u društvu - kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
S dijagnozom raka mokraćnog mjehura dnevno se u Hrvatskoj suoče tri osobe. Krv u mokraći ozbiljan je alarm.
- Dio tih pacijenata dijagnosticira se sa zakašnjenjem jer se neko vrijeme liječe kao urinarne infekcije ili se krvarenje pojavi i nestane, pa pacijenti misle da je sve u redu - rekao je prof. dr. sc. Igor Tomašković, dr. med., specijalist urolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, predsjednik Hrvatskog urološkog društva HLZ-a.
Iako se bolest najčešće javlja nakon 60 godina, sve više obolijevaju i mlađe osobe - više muškarci nego žene. Rizični čimbenik su pušenje i rad s kemikalijama. Na onkologiju pacijenti najčešće dođu prekasno, a ondje im je na raspolaganju sveobuhvatno gensko profiliranje, imunoterapija i ciljana terapija.
- Ono što, nažalost, nemamo, a od 2024. je u svim smjernicama kao najučinkovitije liječenje, jest kombinacija jednog lijeka, to čekamo - rekla je prim. dr. sc. Marijana Jazvić, dr. med., specijalistica onkologije i radioterapije iz KBC Sestre milosrdnice. I nadaju se da će to uskoro dobiti jer od raka mokraćnog mjehura u Hrvatskoj godišnje oboli više od 1000 ljudi, a 500 umre.