U vremenima kada društvene mreže diktiraju trendove ljepote, a kozmetički proizvodi nikada nisu bili dostupniji, sve više stručnjaka upozorava na novi fenomen – preranu potrebu djece i tinejdžera za estetskim tretmanima i intenzivnom njegom kože. Upravo toj temi posvećena je nova edukativna kampanja koju je pokrenula splitska poduzetnica Biljana Mančić, želeći skrenuti pozornost na važnost očuvanja zdravlja kože u osjetljivom razdoblju adolescencije.

Kampanja je usmjerena prije svega na edukaciju mladih i njihovih roditelja, ali i na vraćanje fokusa s trendova na ono najvažnije: ravnotežu, zdravlje i razumijevanje prirodnih procesa kroz koje koža prolazi u mladosti. U razgovoru za Glas Slavonije nekadašnja Miss Universe Hrvatske, među ostalim, govori o odgovornoj njezi koži, kako društvene mreža utječu na percepciju ljepote kod mladih, ali i o važnosti zdravih životnih navika i balansa u modernom načinu života.

Odakle ideja da otvorite temu prerane potrebe kod tinejdžera i adolescenata za kozmetičkim tretmanima?

- U posljednje vrijeme sve češće nam se javljaju majke koje su zabrinute jer njihove kćeri, pod utjecajem društvenih mreža, počinju koristiti razne proizvode – od šminke do intenzivne kozmetike, koja jednostavno nije primjerena njihovoj dobi. Djevojčice danas vrlo rano žele izgledati starije, a tržište im to brzo i lako omogućava. No tinejdžerska koža prolazi kroz različite hormonske faze i tek se razvija. U tom razdoblju najvažnije je očuvati njezin prirodni balans, a ne ga narušavati proizvodima koji joj u toj dobi nisu potrebni. Promatrajući taj trend, ali i kao majka djevojčice koja pripada toj generaciji, osjetila sam odgovornost reagirati. Zato smo pokrenuli kampanju koja nije usmjerena na zabrane, nego na edukaciju. Želimo vratiti fokus na zdravlje kože, razumijevanje njezinih faza i poruku da ljepota počinje ravnotežom. Jer koža pamti sve – i dobro i loše.

Prema vašem iskustvu, s koliko godina danas mladi kreću u salone ljepote? I koja bi zapravo trebala biti donja dobna granica kad bi mladi mogli početi sa stručnom njegom?

- Granica se definitivno pomaknula. Danas djevojčice i dječaci puno ranije ulaze u svijet kozmetike jer se tržište promijenilo, trendovi se sami nameću, a proizvodi su lako dostupni. Istovremeno, sve češće vidimo i kožne probleme u mlađoj dobi – dijelom zbog hormona, dijelom zbog načina života, ali i zbog korištenja proizvoda koji nisu primjereni njihovoj koži. Mladi često, bez stručnog savjeta, kupuju ono što vide na društvenim mrežama ili u beauty trgovinama, ne znajući je li to uopće namijenjeno njihovoj dobi i tipu kože. Koža u adolescenciji u fazi je razvoja i treba stabilnost, ne eksperimentiranje. Iskreno, ne mislim da postoji jedna univerzalna "dobra granica". Ako postoji stvaran problem – naravno da se treba javiti stručnjaku. Međutim, ako govorimo o trendu i želji da se nešto radi samo zato što je popularno, tada smatram da nema potrebe žuriti. Najvažnije je osvijestiti situaciju i naučiti mlade da zdravlje kože dolazi prije bilo kakvog trenda.

Mnogi tvrde da su za ovakve trendove najodgovornije društvene mreže. Koju poruku želite poslati majkama, a koju mladima?

- Društvene mreže same po sebi nisu problem – one su samo alat. Problem nastaje kada postanu jedini izvor informacija i jedino mjerilo vrijednosti. Zato smo kampanju postavili konstruktivno. Organizirali smo besplatne stručne analize kože za mlade, gdje im naš tim detaljno objašnjava u kakvoj je fazi njihova koža, što joj odgovara, a što joj može štetiti. Ako se već žele brinuti o sebi, a to je pozitivno, onda je prvi korak edukacija. Njega nije kopiranje nečije rutine s interneta. Njega je razumijevanje vlastite kože. Majkama želim poručiti da budu prisutne i uključene. Ne kao kontrola, nego kao podrška. Mladima želim reći da je briga o sebi nešto lijepo ali mora biti pametno vođena. Ne možemo spriječiti trendove, ali možemo naučiti kako im pristupiti odgovorno.

I sami ste majka jedne tinejdžerice. Na koji način ste joj objasnili da se samopouzdanje ne može graditi samo na vanjskom izgledu?

- Vrlo iskreno i vrlo jednostavno. Rekla sam joj da ljepota može otvoriti vrata, ali karakter odlučuje koliko ćeš dugo ostati u prostoriji. Naravno da je važno brinuti se o sebi. Urednost, njega, estetika – sve je to dio kulture življenja. Ali samopouzdanje ne dolazi iz ogledala. Ono dolazi iz znanja, iz rada, iz odnosa koje gradiš kao i iz načina na koji se ponašaš prema sebi i prema drugima. Često joj ponovim da se mora osjećati dobro u svojoj koži. Naše tijelo je naš hram, dobili smo ga na dar i dužni smo ga poštovati. Njegovati ga izvana, ali jednako tako i iznutra. Jer ako nema unutarnjeg mira i stabilnosti, ni vanjski sjaj nema pravu vrijednost. Kod kuće puno razgovaramo. Ne samo o izgledu nego o vrijednostima, odgovornosti, obrazovanju, ambiciji. Želim da zna da je njezina vrijednost veća od bilo kojeg trenda. Djeca najviše uče promatrajući. Ako majka njeguje sebe, ali ne ovisi o tuđem mišljenju, to je najjača lekcija.

Nedavno ste odlučili krenuli s jednogodišnjim planom detoksikacije. O čemu se točno radi?

- Odluku o detoksikaciji donijela sam ponajprije zbog zdravstvenih razloga. Nakon detaljnih analiza i savjetovanja odlučila sam napraviti jednogodišnji plan koji uključuje ciljanu prehranu, kontroliranu suplementaciju, redovite laboratorijske provjere i rad na smanjenju stresa. Odlučila sam kroz taj proces proći osobno i temeljito ga proučiti. Za mene detoks nije moda ni kratkoročni izazov. To je strukturirani proces vraćanja organizma u balans. Živimo u vremenu ubrzanog ritma, izloženosti različitim vanjskim utjecajima i kroničnog stresa. Ponekad je potrebno svjesno stati i resetirati sustav. Ovaj plan nije restrikcija, nego disciplina. Učim slušati vlastito tijelo i reagirati na vrijeme, a ne kada problem već nastane. Jer briga o sebi nije luksuz, ona je odgovornost.

Nedavno ste bili na Tajlandu, što vam je bilo i poslovno nadahnjujuće. Što vas je s medicinskog aspekta toliko oduševilo u toj dalekoj zemlji?

- Ono što me posebno inspiriralo jest njihov pristup wellnessu. Tamo je briga o tijelu dio kulture. Masaže, regeneracija, usporavanje – to nije luksuz, nego način života. To mi je iskustvo dodatno produbilo uvjerenje koliko je balans ključan. Ne samo u poslu nego u svakodnevnom životu. Jer bez ravnoteže sve vrlo lako ode u ekstrem, koji ni u jednom obliku nije dobar.

Koliko je teško u Splitu, gradu koji sve vidi i sve komentira, sačuvati privatnost?

- Split je grad jakih emocija i otvorenih ljudi. Ovdje se sve brzo vidi i još brže komentira, ali to je dio mentaliteta. Naučila sam vrlo jasno odvajati poslovno od privatnog i dijeliti samo ono što smatram primjerenim. Kad ste mirni sa sobom i znate tko ste, komentari vas ne destabiliziraju.