Stiglo je proljeće i sezona alergija, što znači da će mnogi imati problema s kihanjem, svrbežom očiju i curenjem nosa. Prve smetnje alergičari osjete upravo u ovo doba godine, kad počinje cvatnja. Iako se vrijednosti peluda lijeske i johe bilježe još od početka siječnja, posljednjih dana znatno su porasle.

- Ovih je dana bila nepovoljna situacija za one koji su alergični na visokoalergenu pelud lijeske i johe jer su te vrijednosti prelazile i nekoliko stotina, što znači da svi oni koji su alergični na spomenutu pelud zasigurno su imali dosta jake alergijske reakcije - kaže doc. dr. sc. Barbara Stjepanović, NZJZ “Andrija Štampar”, laboratorij za aerobiologiju.

Alergični možemo postati u bilo kojoj dobi, no točni razlozi još se ne mogu točno utvrditi. Alergije postaju sve češće, a najčešće zahvaćaju djecu i mlađu populaciju. Nekoliko je teorija zašto su alergije u velikom porastu, a jedna od njih je higijenska hipoteza.

- Manja izloženost bakterijama i virusima u djetinjstvu, manja izloženost onome što imamo na selu, prljavštini u konačnici, životinjama, dovodi do toga da naš imunitet ostane nezaposlen, a “non-stop” radi, i onda nađe nekakvu metu koja normalno živi u okolišu i bori se protiv toga. Tada imamo nekakvu alergiju - ističe Radovan Zrilić, dr. med. spec. internist i pulmolog.

Ne postoji pravilo u kojoj se dobi alergije mogu pojaviti i u kojoj nestati, no trenutna statistika ipak pokazuje neke podatke.

- Mi pretpostavljamo da ljudi s alergijskim rinitisom ima 15 - 30 posto. U dječjoj dobi to je čak i do 40 %. Alergičara u dječjoj dobi je više nego u odrasloj životnoj dobi, ali nema nikakve garancije da netko tko nije imao nikad u životu nekakve alergijske manifestacije na bilo što, u odrasloj životnoj dobi ih neće dobiti - kaže dr. Zrilić.

Mnogi posežu za antihistaminicima - lijekovima koji ublažavaju simptome, a prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode njihova ukupna potrošnja raste iz godine u godinu.