Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemom debljine – više od 70 % muškaraca, 58,5 % žena i 36 % djece ima prekomjernu  masu ili debljinu. Drugim riječima – prekomjerna masa i debljina postaju novo zdravstveno pravilo, a ne iznimka. Odrasli imaju pravo donositi vlastite odluke o zdravlju. Ali djeca nemaju taj izbor. Za njihovo zdravlje odgovorni smo mi – roditelji, škole i društvo. Djeca ne biraju kakvu će hranu jesti, koliko će se kretati i koliko će vremena provoditi pred ekranima. Te odluke donose odrasli.

Kada dijete razvije pretilost, to rijetko nastaje slučajno. Najčešće je riječ o utjecaju okruženja koje potiče debljanje i otežava mršavljenje – tzv. obesogenog okruženja. Ako želimo zaštititi djecu, moramo razumjeti gdje i kako nastaje taj problem.

Ima li moje dijete pretilost?

Kao početnim korakom možemo se poslužiti računalnim programom dostupnim na  https://www.plivazdravlje.hr/zdravlje-online/bmi-za-djecu. Padne li Vam točkica u bijelo ili crveno valja se savjetovati s liječnikom. 

Glavni krivac – višestruko prerađeni proizvodi

Pretilosti najviše pridonosi jedenje višestruko prerađenih proizvoda (VPP): slatka pića, slane grickalice, zašećereni proizvodi (bomboni, čokolade, keksi) i brza hrana (hamburgeri, pizze). Razlozi su jednostavni: ti su proizvodi prebogati kalorijama, ciljano su proizvedeni za stvaranje što većeg užitka i po mogućnosti ovisnosti, stvaraju inzulinsku otpornost i stalnu glad. Iznimno se agresivno oglašavaju pa ih je gotovo nemoguće izbjeći. 

Za utjecaj na dječju pretilost važno je djecu primjereno zaštiti u sljedećim ključnim životnim područjima.

Ako su oba roditelja pretila, dijete ima čak do 80 % rizika da i samo razvije pretilost

Dom je najutjecajnije mjesto oblikovanja dječjih prehrambenih navika. Iako na prehranu djece utječu genetika, vršnjaci i šire okruženje ipak je utjecaj roditelja najjači - oko 20 – 50 % prehrambenih navika djece povezano je s roditeljskim navikama. Razlozi su jednostavni: roditelji kupuju i pripremaju hranu, određuju što će se jesti, koliko i kada. Djeca pritom uče promatrajući i oponašajući roditelje. Dakle, hranimo li se nezdravo i imamo loše životne navike velika je vjerojatnost da ćemo ih prenijeti svojoj djecu. Statistički, to izgleda ovako: ako su oba roditelja normalne mase, vjerojatnost da će dijete biti pretilo iznosi oko 10 – 15 %, ako je jedan roditelj s pretilošću vjerojatnost je 40 – 50 %, a ako su oba roditelja s pretilošću vjerojatnost je 70 – 80 %.

PEXELS

Četiri jednostavna koraka za zdraviji dom

1. Ne kupujte slatka pića i grickalice – ono što nije u kući djeca neće jesti.
2. Umjesto grickalica, neka na stolu bude očišćeno i za jelo pripremljeno voće
3. Jedite obroke zajedno, bez televizije i mobitela.
4. Potaknite svakodnevno kretanje – igra na otvorenom važnija je od ekrana.

Škola i školski okoliš

Iako znatno manji, utjecaj škole i školskog okoliša nije zanemariv. Taj se utjecaj ispoljava ne samo kroz predavanja o zdravoj prehrani, nego i kroz pripreme obroka, ali i kroz automate s štetnim proizvodima i pićima, trgovine, pekare i restorane štetnih proizvoda u blizini škole, učestalost i dužinu tjelesne aktivnosti te utjecaj učitelja i nastavnika. Iako se često priča o prehrani unutar školskog prostora, jednako snažan utjecaj ima i školski okoliš (400 m oko škole).

Uzori i utjecaji drugih ljudi

Osim roditelja, na prehrambene navike djece snažno utječu i starija braća i sestre. Budući da su često uzor mlađima, zajednički dijele obroke i grickalice te utječu na kupovinu izvan kuće nije čudno da se indeks tjelesne mase i prehrambene navike često podudara među braćom i sestrama.

Odrastanjem, utjecaj vršnjaka postaje sve veći. Djeca žele pripadati svojoj skupini pa redovito preuzimaju prehrambene navike svojih vršnjaka. 

Nastavnici svojim stavovima o zdravlju, ali i tjelesnim izgledom također oblikuju prehrambene navike djece i stavove o debljini.

Medijske osobe iz stvarnog ili digitalnog svijeta imaju snažan utjecaj na dječje izbore pa tako i na izbor namirnica. Nažalost, taj je utjecaj u većini slučajeva posljedica izravnog ili prikrivenog oglašavanja štetnih proizvoda (slatkiši, zaslađena i energetska pića).

Znanje je moć

Djeca trebaju steći temeljita znanja o opasnostima višestruko prerađenih proizvoda i zdravoj prehrani. No, jednako tako, ako ne i važnije djeca trebaju steći znanja i vještine nošenja s obesogenom okolinom.

Djeca koja su stalno pod stresom ili premalo spavaju imaju čak dvostruko veći rizik od debljine i to uglavnom zbog više razine kortizola, povećanog teka i većeg unosa višestruko prerađenih proizvoda. Uz to, djeca koja doživljavaju više stresova tijekom odrastanja imaju 30 – 60 % veći rizik od pretilosti. Unatoč navedenim spoznajama, rijetke su škole koje djecu uče tjelesnom i psihičkom opuštanju. A samo taj mali, besplatni dodatak mogao bi pomoći djeci izbjeći emocionalno jedenje i razviti drugačije odgovore na životne izazove. 

Zaštitimo svoju djecu, radi njihove i naše sreće

Iz navedenog jasno je da se zaštita djece treba provesti na nekoliko važnih područja.

Roditelji u domu. Djeca ne biraju kakva će hrana biti u kući niti biraju hoće li biti slatkih pića u hladnjaku.

Ne biraju hoće li večer provesti pred ekranom ili u igri. Te odluke donose roditelji. Ako želimo zdraviju djecu, prvi korak je jednostavan: promijeniti vlastite navike. To je najbolja mjera zaštite djece.

Nastavnici u školi. Nastavnici su odgovorni za izgradnju prehrambeno sigurne škole, škole bez VPP-ova, s osiguranim zdravim namirnicama.  

Država može učinkovito utjecati na uspostavi zdravog okruženja u školama i oko škola, uspostaviti zabranu oglašavanja VPP-ova, zabranu prodavanja djeci do 18 godina. Osobito valja istaknuti potrebu za jasnim označavanjem proizvoda čija učestala konzumacije dovodi do pretilosti. Takvo označavanja jasna je poruka i roditeljima i djeci.

Ukratko, ako već imate dijete s pretilošću to je znak da je negdje previše izloženo utjecajima obesogene okoline. Razgovori, otvoreni i topli, potpora i razumijevanje prvi su korak u uočavanju i rješavanju probleme. I pri tome nemojte zaboraviti da je roditeljski primjer najjači čimbenik zdrave prehrane.