
Kihanje, suze, kašalj, crvene oči - počele su proljetne alergije
Ako ste alergični na pelud određene biljke, u doba cvatnje trebate biti što više u zatvorenom prostoru s klimatizacijom
Počela je proljetna sezona alergija. I zato ovih dana mnogi kišu i suze, svrbe ih oči i nos, kapci su im natečeni, a neki imaju i ozbiljnije simptome. Zbog cvjetanja drveća pelud je u zraku, udišemo ga, pa se javljaju simptomi tipični za respiratorni trakt, kihanje u serijama, svrbež i iscjedak iz nosa.
Riječ je o presnažnoj reakciji imunosnog sustava na neopasne tvari, a alergija na pelud smatra se jednom od najvećih epidemija našeg stoljeća, jer pogađa svaku petu osobu. Ovisno o tome na što ste alergični, možete imati alergiju cijele godine. Postoje alergene biljke koje cvatu već krajem siječnja i osjetljivim osobama stvaraju ozbiljne probleme. Od siječnja do travnja drastično raste koncentracija peluda drveća – lijeske, breze, vrbe, topole i peluda raznih četinjača. Poslije se alergije javljaju u svibnju i lipnju, kao posljedica cvatnje trava. Krajem ljeta i početkom jeseni raste koncentracija peluda korova, a ističe se pelud ambrozije, od kraja srpnja pa sve do studenoga.
Alergija ili prehlada
Simptomi respiratornih alergija, alergijskog rinitisa i konjunktivitisa, čak i astme, lako su prepoznatljivi. Najčešći su simptomi svrbež, peckanje, suzenje i crvenilo očiju, nakon čega se brzo pojavi kihanje koje je teško zaustaviti. Uz te simptome može se pojaviti i svrbež u nosnicama, grlu, ždrijelu, ušnim kanalima i na nepcu. Simptomi alergijske reakcije u teških bolesnika uključuju otežano disanje, stezanje u prsima, zviždanje u prsima i napadaje gušenja. Postoje i neobični simptomi poput noćnog umora. Alergična osoba teško tone u san, budi se suhih usta, umorna, s glavoboljom.
Kako utvrditi vrstu alergena koji su uzrok respiratornih alergija? Alergološke ambulante u bolnicama najčešće se koriste standardniim alergo prick testom, pacijentima poznatom kao kožni alergotest, koji je potpuno siguran i pouzdan te je zlatni standard za potvrđivanje preosjetljivosti na pojedine alergene koji izazivaju respiratorne alergije. Privatni laboratoriji nude široko alergološko testiranje na 300-injak alergena po cijeni od 230 do 360 eura.
Koje navike pogoršavaju stanje respiratornih alergija? Ako ste alergični na pelud određene biljke, u doba cvatnje trebate biti što više u zatvorenom prostorum i koristiti se klimatizacijom sa specifičnim filtrima. Preporuka je i da prozore otvarate kasnije tijekom dana i noću. Najviša je koncentracija za sunčana vremena, kada je slabo vjetrovito i u jutarnjim satima.
Mogu li određene namirnice pogoršati alergijske reakcije na pelud? Određena hrana s aditivima, pojačivačima mirisa i okusa, kao i prerađena hrana, pogoršat će respiratorne probleme alergičara. Bolesnici koji imaju alergijski rinitis, rinitis s astmom ili samo astmu osjetit će respiratorne smetnje ako popiju čašu vina tijekom sezone cvatnje biljaka na koje su preosjetljivi. Kalijev metabisulfit, koji sadržava svako vino u boci, pogoršat će postojeće simptome, pacijent će osjećati lagano stezanje u prsima, imati crvenilo u području dekoltea i otežano gutati. Liječnici upozoravaju da alergiju može pogoršati i konzervirana hrana i plodovi mora.
Koje preparate i lijekove pacijenti najviše zlorabe? Prvo čime se pacijenti pokušavaju boriti protiv alergije kapi su za nos, kojima pokušavaju odčepiti nosnice. Liječnici upozoravaju da upotreba tih kapi može biti jedna od najvećih zabluda, jer u početku djeluju blagotvorno, ali njihov učinak s vremenom postaje sve slabiji kako se razvija tolerancija. Ako netko mora uzimati kapi za nos, preporuka je da to ne traje duže od tjedan dana. Budite oprezni i kada upotrebljavate pumpice za širenje bronha, poznate po brzom djelovanju. Nakon udisanja lijeka osjeća se znatno olakšanje u disanju, unutar minute ili dvije. Uzimanje prevelikih količina, više od jednog kanistra tijekom mjeseca, pokazalo se štetnim jer utječe na disanje. Liječnici pak ističu da nikakav rizik ne nosi samoinicijativno uzimanje antihistaminika koje se slobodno može kupiti u ljekarni. Takvi lijekovi pacijentu će olakšati tegobe, no to treba biti prvi korak, a sljedeći – konzultacija s liječnikom.
Više tableta u danu
Kao jednu od najvećih zabluda liječnici izdvajaju uvjerenje da se antihistaminik ne smije dugo uzimati, nego da ga se mora primjenjivati tjedan, deset dana, petnaest dana i prestati. To uopće nije točno; ti se lijekovi uzimaju onoliko dugo koliko je potrebno da simptomi ili alergijske tegobe ne prestanu i nestanu. Ograničiti se na jedan antihistaminik dnevno također je pogrešno mišljenje. Ti se lijekovi mogu koristiti u četverostrukoj dozi bez štete za pacijenta. Provedene su studije s upotrebom većih doza i nisu uočeni nikakvi problemi. Nove generacije antihistaminika ne izazivaju pospanost, a alergičari bi trebali znati da jedan antihistaminik, ma u kojoj dozi bio, nije uvijek dovoljan za kontrolu simptoma i rješavanje tegoba. Te bi lijekove trebalo početi uzimati najkasnije dva tjedna prije očekivanih respiratornih problema. Uzimamo ih koliko je potrebno dok se tegobe ne povuku, kažu alergolozi.
Mogu li se respiratorne alergije trajno izliječiti? Farmakološka terapija i lijekovi djeluju simptomatski i dok ih uzimate, bit će vam dobro, ali čim prestanete, sve se vraća. Alergiju ne možemo liječiti lijekovima, a da bismo došli do izlječenja, odnosno da bismo smanjili uzimanje lijekova za alergije i eventualno ih ukinuli, može se pokušati s imunoterapijom. To podrazumijeva upotrebu odgovarajućih ekstrakata alergena u obliku tableta koje se stavljaju izravno pod jezik, otope se za koju minutu, a zatim progutaju.
Osoba preosjetljive na pelud tu terapiju mogu primjenjivati tri-četiri mjeseca prije peludne sezone ili u samoj peludnoj sezoni, zatim se njihova primjena prekida do sljedeće godine i tako od tri do pet godina. Toliko je potrebno da izazovu toleranciju na pelud i drastično smanje potrebu za lijekovima. Cilj je potpuni nestanak i prestanak problema s disanjem te drugih simptoma.
Učinci te terapije očekuju se već u prvoj godini uzimanja, jer se simptomi smanjuju za trideset do četrdeset posto, a učinak je vidljiv i nakon prekida terapije. Pritom je važno imati na umu da imunoterapija nije namijenjena za liječenje samo teških oblika alergija, nego se može primijeniti i za srednje teške oblike.